Naslov
Peripatetičke rasprave (Frane Petrić, Discussionum peripateticarum libri IV ; Juraj Dubrovčanin, Peripateticae disputationes)
(Peripatetic treatises (Frane Petrić, Discussionum peripateticarum libri IV ; Juraj Dubrovčanin, Peripateticae disputationes))

Autori
Banić-Pajnić, Erna

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 22 (1996), 1-2; 167-193

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
peripatetićka filozofija; pojam materije; poredbena analiza
(peripatetic philosophy; concept of matter; comparative analysis)

Sažetak
Koncem 16. i sredinom 17. stoljeća dvojica hrvatskih filozofa svjetske reputacije pišu djela s naslovom ťperipatetičke raspraveŤ. Točnije, Frane Petrić piše peripatetičke ťdiscussionesŤ, Dubrovčanin ťdisputationesŤ. No, i u jednom i u drugom slučaju radi se o proradbi peripatetičke filozofije. Jedan je od dvojice filozofa pritom deklarirani, i u sveukupnoj sekundarnoj literaturi navoden kao izraziti predstavnik (neo)platoničke struje mišljenja dok je drugi poznat i priznat kao ťortodoksni aristotelovacŤ. U tekstu je provedena poredbena analiza njihovih rasprava s posebnim osvrtom na njihove interpretacije Aristotelove koncepcije materije. Pritom od interesa nije bio samo uvid u specifičnost njihovih osobnih stavova, već i uvid u specifičnost pristupa i interpretacije Aristotelove filozofije upravo s obzirom na pripadnost različitim strujama mišljenja u jednom momentu duhovne povijesti Zapada, u kojemje ta pripadnost, prema nekim povijesnofilozofijskim prosudbama, još uvijek presudna za kvalificiranje određenog mislioca, naprednimŤ ili ťkonzervativnimŤ. Uobičajilo se, naime, pri određivanju razdoblja renesanse, kojemu zapravo obojica pripadaju, inauguriranje “novog” dovoditi u neposrednu svezu sa smjenjivanjem na Aristotelovoj filozofiji utemeljene slike svijeta. U poredbenoj analizi ťPeripatetičkih raspravaŤ dvojice mislilaca radi se, dakle, zapravo o rasvjetljavanju jednog značajnog segmenta povijesti aristotelizma. U zaključnom dijelu teksta iznijete su specifičnosti ovih dviju interpretacija Aristotelove filozofije, odnosno jednog problema što ga ona tematizira, pri čemu su do izražaja došle, bez obzira na neka približavanja u stavovima, razlike uvjetovane različitim polazištima dvojice mislilaca, što su u najtješnjoj svezi sa specifičnom filozofijskom tradicijom i opredjeljenjima, kojima Petrić i Dubrovčanin pripadaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA