Naslov
Molekularna dijagnostika kronične opstrukcijske plućne bolesti
(Molecular diagnostics of chronic obstructive pulmonary disease)

Autori
Rumora, Lada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Biochemia Medica, September, 25(Suppl 1): S1-S158 / Ana-Maria Šimundić - Zagreb, 2015, S34-S35

Skup
8. Kongres Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.09.2015. - 26.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kronična opstrukcijska plućna bolest; molekularna dijagnostika
(chronic obstructive pulmonary disease; molecular diagnostics)

Sažetak
Kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB) jedna je od najučestalijih bolesti. Procjenjuje se da oko 10% osoba iznad 40 godina starosti ima KOPB te da od posljedica bolesti godišnje u svijetu umire oko 3 milijuna ljudi. Predviđa se da će 2030. godine KOPB postati četvrti najučestaliji uzročnik smrtnosti. „Zlatni standard“ u dijagnostici KOPB-a još uvijek je spirometrija. Stupanj ograničenja protoka zraka (koji se procjenjuje mjerenjem forsiranog izdisajnog volumena u prvoj sekundi (FEV1)) koristi se i za dijagnosticiranje bolesti i za odabir terapijskog pristupa u bolesnika s KOPB-om. Ipak, pokazalo se da je FEV1 slabo povezan s drugim klinički značajnim karakteristikama bolesti, poput simptoma bolesti (zaduha, kronični kašalj, produkcija sputuma), zdravstvenog statusa, fizičkih sposobnosti, učestalosti egzacerbacija, prisutnosti komorbiditeta ili uzroka smrtnosti. Stoga FEV1 nije dovoljan marker koji bi opisao ovu kompleksnu i heterogenu bolest te je u kliničku praksu potrebno uvesti druge (bio)markere koji bi ukazali na značajne ishode bolesti u bolesnika s KOPB-om (npr. rizik od smrtnosti, učestalost egzacerbacija i/ili odgovor na primijenjenu terapiju). Pušenje cigareta jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj KOPB-a ; ipak, samo 10-20% pušača tijekom života razvije bolest. Važno je naglasiti da je KOPB posljedica interakcija genskih i okolišnih čimbenika. Sve osobe istog pušačkog profila neće razviti bolest zbog različite genske predispozicije. Stoga se smatra da abnormalan upalni odgovor na cigaretni dim potiče razvoj KOPB-a kod osjetljivih osoba. Najbolje proučen genski rizični čimbenik jest značajan nasljedni manjak alpha-1 antitripsina (AAT), koji se naziva i 1 proteaznim inhibitorom (1-Pi) te SERPINA1 (inhibitor serinskih proteaza, skupina A, 1. član), a koji je glavni inhibitor serinskih proteaza u krvi. Ipak, samo 1-2% bolesnika s KOPB-om nasljeđuje ovaj manjak ATT-a ; stoga se smatra da neki drugi geni utječu na pojavnost i/ili razvoj bolesti. Geni kandidati u KOPB-u uključuju gene čiji proteinski produkti utječu na proteazno-antiproteaznu ravnotežu, upalne gene i antioksidacijske gene. Osim istraživanja gena kandidata, provedeno je i nekoliko istraživanja cijeloga genoma (GWAS) te istraživanja genske ekspresije kako bi se prepoznali geni i molekularni putovi uključeni u patogenezu KOPB-a. KOPB je heterogena bolest i markeri bolesti mogu se razlikovati u različitim fenotipovima KOPB-a. Podaci dobiveni u istraživanjima genoma mogli bi doprinijeti prepoznavanju specifičnih podskupina bolesnika. U predavanju će biti govora o dosadašnjim genskim istraživanjima i o budućnosti molekularne dijagnostike KOPB-a koja bi uključivala integrirani pristup.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA