Naslov
Osjet okusa za slatko i prekomjerna tjelesna težina
(Sense of sweet taste and overweight)

Autori
Bućan, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
21.07

Godina
2015

Stranica
65

Mentor
Kolčić, Ivana

Ključne riječi
Prekomjerna tjelesna težina; Osjet okusa
(Overweight; Taste Perception)

Sažetak
Cilj: Glavni cilj istraživanja je ispitati postoji li povezanost između okusa za slatko i načina prehrane, posebice utjecaj na učestalost konzumacije namirnica koje imaju slatki okus te povezanost osjeta okusa s antropometrijskim obilježjima ispitanika. Materijali i metode: Ispitanici koji su se uključili u projekt „10.001 Damatinac – Hrvatska Biobanka“ (MZOŠ 216-1080315-0302) bili su dijelom ovog istraživanja. Ispitanicima je izmjerena tjelesna masa i visina (i izračunat ITM), opseg struka i opseg bokova (i izračunat omjer opsega struka i bokova), provedeno je testiranje praga osjeta i doživljavanje intenziteta I hedonizma slatke otopine saharoze. Pomoću ankete su prikupljeni podaci o načinu prehrane, hedonizmu za pojedine namirnice, pušenju, tjelesnoj aktivnosti i razini obrazovanja. Osim toga, svakom ispitaku određena je koncentracija glukoze natašte, koncentracija ukupnog kolesterola, LDL kolesterola, HDL kolesterola i trglicerida. U analizi podataka korišten je hi-kvadrat test, Kruskal-Wallis-ov test i Spearmanov test rang korelacije. Zbog velikog broja provedenih statističkih testiranja, primijenjena je Bonferroni korekcija granične vrijednosti statističke značajnosti rezultata, koja je postavljena na P<0, 001. Rezultati: Konačni uzorak koji je bio uključen u analizu podataka činio je 2751 ispitanik. Od toga je muškaraca bilo 1036 (37, 7%), a žena 1715 (62, 3%). Značajna razlika prema skupini ITM-a zabilježena je za raspodjelu po spolu (P<0, 001), dobi (P<0, 001), obrazovanju (P<0, 001), učestalosti pušača (P<0, 001) i pragu osjeta okusa za slatko (P<0, 001). Tako su ispitanici s normalnom tjelesnom masom imali najveću učestalost osoba s niskim pragom osjeta okusa za slatko (47, 7%, u odnosu prema 39, 6% kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom i 37, 8% kod pretilih). Prag osjeta okusa za slatko bio je u pozitivnoj i statistički značajnoj korelaciji s dobi (r=0, 277, P<0, 001), ITM-om (r=0, 112, P<0, 001), opsegom trbuha (r=0, 118, P<0, 001), omjerom opsega trbuha i bokova (r=0, 162, P<0, 001), koncentracijom glukoze (r=0, 164, P<0, 001) i triglicerida (r=0, 128, P<0, 001). U analizi povezanosti praga osjeta okusa za slatko nađena je statistički značajna negativna korelacija s razinom sviđanja (hedonizmom) za slanu hranu (r= -0, 108, P<0, 001) i značajna pozitivna korelacija s hedonizmom prema konzumiranju mesa (r=0, 071, P<0, 001), dok nije bilo povezanosti sa hedonizmom prema slatkoj hrani. Hedonizam za koncentriranu otopinu saharoze bio je statistički značajno pozitivno koreliran s hedonizmom za kolače, sladoled, mliječnu čokoladu, općenito za slatku hranu i za meso. Dodatna analiza identificirala je i postojanje negativne povezanosti između praga okusa za slatko i učestalosti konzumiranja sušenog voća i orašastih plodova te pozitivne korelacije između praga osjeta i učestalosti konzumacije tijesta i riže, a negativne korelacije između praga osjeta i čokolade te gaziranih sokova. Hedonizam prema slatkoj otopini bio je granično statistički neznačajano pozitivno koreliran s učestalošću konzumacije tijesta i riže (P=0, 002), kolača (P=0, 009), keksa (P=0, 009), bombona (P=0, 001), gaziranih sokova (P=0, 005). ITM, opseg trbuha i omjer opsega struka i bokova bili su statistički značajno pozitivno korelirani s učestalošću konzumacije krumpira te negativno korelirani s konzumacijom sušenog voća i orašastih plodova, ali i s konzumacijom kolača, čokolade, keksa i gaziranih sokova. Zaključak: Osobe s višim pragom osjeta okusa za slatko imaju veći ITM, veći opseg trbuha, veći omjer struka i bokova te povišenu glukozu u krvi i trigliceride, ali su i stariie dobi. Ispitanici s nižim pragom osjeta okusa za slatko više vole slanu hranu, dok oni s višim pragom radije uživaju u mesu. Ispitivanjem hedonizma za koncentriranu otopinu saharoze, uočeno je da oni s višim hedonizmom preferiraju tijesto i rižu, kolače, kekse, bombone te gazirane sokove. Kod onih čiji je prag osjeta okusa za slatko niži, rijeđa je konzumacija riže i tijesta, dok češće konzumiraju sušeno voće, orašaste plodove, čokoladu i gazirane sokove. Osobe s povećanim ITM i većim omjerom opsega struka i bokova više konzumiraju krumpir, dok je uočeno da manje konzumiraju sušeno voće, orašaste plodove, ali i kolače, čokoladu, kekse i gazirane sokove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA