Naslov
Mediteranska prehrana i dijabetes tipa 2
(Mediterranean diet and type 2 diabetes mellitus)

Autori
Boban, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
16.07

Godina
2015

Stranica
60

Mentor
Kolčić, Ivana

Ključne riječi
Šećerna bolest tipa 2; Mediteranska prehrana
(Diabetes Mellitus Type 2; Diet Mediterranean)

Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li povezanost između mediteranske prehrane i učestalosti dijabetesa tipa 2 u populaciji grada Splita i otoka Korčule te uz to ispitati koliko se stanovnici istraživanih područja pridržavaju tradicionalne mediteranske prehrane. Materijali i metode: Presječnim istraživanjem obuhvaćeno je 2.153 ispitanika koji su podijeljeni u 3 skupine s obzirom na područje u kojemu je provedeno istraživanje. Prva skupina dolazi iz grada Splita gdje je uzorkovanje provedeno tijekom svibnja 2013. godine (n=246). Druga skupina dolazi s otoka Korčule, gdje se uzorkovanje provodilo od travnja do prosinca 2012. godine (naselje Smokvica ; n=958) te treća skupina uzorkovana od rujna 2013. do veljače 2014. godine u Blatu na Korčuli (n=981). Prikupljanje podataka provedeno je u okviru projekta „10.001 Dalmatinac – Hrvatska Biobanka“ (MZOŠ 216-1080315-0302). Ispitanici su s obzirom na svoje zdravstveno stanje bili podijeljeni u 3 skupine: prva skupina uključivala je sve ispitanike bez obzira na dijagnozu dijabetesa tipa 2 i kronične bolesti, drugu skupinu činili su ispitanici bez kroničnih bolesti, ali s ranije dijagnosticiranim dijabetesom i treća skupina su bili zdravi ispitanici (bez dijagnosticirane kronične bolesti i dijabetesa tipa 2). U analizu su uključeni dob, spol, mjesto gdje ispitanici žive, razina obrazovanja, i ponašajni čimbenici rizika: pušenje, način prehrane i tjelesna aktivnost. Za procjenu načina prehrane koji se smatra tradicionalnom mediteranskom prehranom korišten je MDSS zbroj (engl. Mediterranean Diet Serving Score) (8). U analizi podataka korišten je χ2 test, Mann-Whitney U test, Kruskal-Wallis test i Spearmanov test rang korelacije. Razina statističke značajnosti postavljena je na P<0, 05. Rezultati: Medijan indeksa mediteranske prehrane u ukupnom uzorku iznosio je 8 bodova (od maksimalnih 24 boda), pri čemu su ispitanici iz Splita imali veću prosječnu vrijednost indeksa mediteranske prehrane (medijan 9, IKR 6), od stanovnika otoka Korčule (medijan 8, IKR 5 ; P=0, 007). Veća vrijednost tog indeksa bila je kod osoba ženskog spola, starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima. Nije postojala korelacija između koncentracije glukoze natašte i indeksa mediteranske prehrane niti u ukupnom uzorku niti u poduzorku ispitanika bez kroničnih bolesti, kao ni onih koji nisu imali niti kroničnu bolest niti dijabetes u anamnezi. U logističkoj regresiji, koja je kontrolirala učinak spola, dobi, pripadnosti kohorti ispitanika (prema mjestu prikupljanja uzorka), obrazovanja (mjerenog brojem razreda završene škole), ITM-a, pušenja i tjelesne aktivnost, dobiven je statistički značajan rezultat samo u analizi u kojoj je bio uključen ukupan uzorak, a rezultat je ukazivao kako su ispitanici koji su imali veću vrijednost indeksa mediteranske prehrane imali za 6% veću vjerojatnost za istovremeno prisutan dijabetes (OR=1, 06 ; 95% CI 1, 02 – 1, 11). Zaključak: Potrebni su daljnji napori u promoviranju mediteranske prehrane kao jednog od načina zdravog života, a ne samo kao terapijske mogućnosti kod već oboljelih osoba. Unatoč poimanju kako se stanovnici hrvatskih otoka i priobalja hrane prema principima mediteranske prehrane, u ovom istraživanju dobiveni su rezultati koji ukazuju upravo na suprotno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA