Naslov
Utjecaj roka žetve na prinos kineskog šaša (Miscanthus x giganteus)
(Effect of different harvest date on Miscanthus x gganteus yield)

Autori
Matija Lončarić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
ZAGREB

Datum
13.09

Godina
2016

Stranica
36

Mentor
Leto, Josip

Neposredni voditelj
Bilandžija, Nikola

Ključne riječi
Miscanthus x giganteus ; prinos ; rok žetve
(Miscanthus x giganteus ; yield ; harvest date)

Sažetak
Miscanthus x giganteus (miskantus) je višegodišnja C4 travna vrsta s odlikama koje ju svrstavaju u obećavajuće kulture za proizvodnju krutih i tekućih biogoriva. Posjeduje visok proizvodni potencijal i ekološki je vrlo prihvatljiva vrsta jer uspješno raste uz vrlo male količine pesticida i gnojiva. Miskantus se žanje u jesen, zimi i u proljeće. Najveći prinosi postižu se u jesen, dok kasniji rokovi žetve rezultiraju nižim prinosima, ali kvalitetnijom masom za izgaranje. U kasnijim rokovima žetve dolazi do prirodnog sušenja biljaka u polju, čime se ostvaruju znatne uštede energije kod dosušivanja. Cilj rada je bio utvrditi prinos biomase energetske trave Miscanthus x giganteus uzgajane na dvije lokacije (nizinsko i planinsko područje) u tri različita roka žetve. Pokusna polja miskantusa postavljena su na 2 lokacije: Centar za travnjaštvo Agronomskog fakulteta na Medvednici te u Donjoj Bistri. Reznice rizoma miskantusa posađene su početkom svibnja 2011. Pokusi su postavljeni po shemi slučajnog bloknog rasporeda u 3 ponavljanja u trećoj godini uzgoja miskantusa (2013. godine). Rokovi žetve miskantusa bili su: a) jesenski - na kraju vegetacijske sezone 2013., b) zimski - sredinom zime 2014. godine i c) proljetni - neposredno prije kretanja vegetacije miskantusa 2014. godine. Ručnim odsijecanjem biljaka na 4 m2, na visinu 5 cm od tla i vaganjem požnjevene mase utvrđen je prinos zelene mase. Sušenjem poduzoraka cca. 1000 g sasjeckane mase 48 sati na 60 °C, ponovnim vaganjem i preračunavanjem u t ha-1 utvrđen je prinos suhe tvari (ST). Prosječni prinos ST sva tri roka žetve u Donjoj Bistri (22, 25 t ha-1) bio je za 12, 4 % veći od prosječnog prinosa na Medvednici (19, 80 t ha-1) zahvaljujući manjem nedostatku i ravnomjernijem rasporedu oborina na ovoj lokaciji u vegetacijskom dijelu godine u odnosu na Medvednicu. U jesenskom roku žetve postignut je najveći prinos ST miskantusa (27, 59 t ha-1). Bio je za 33, 7% veći od prinosa ST zimskog roka žetve (20, 63 t ha-1) i 85, 4% veći od proljetnog prinosa ST (14, 88 t ha-1). Zimski prinos ST bio je za 38, 6% veći od proljetnog prinosa ST biomase miskantusa. Razlike u prinosu ST među lokacijama postojale su samo u jesenskom roku žetve, dok u ostala dva roka nisu zabilježene (signifikantna interakcija lokacija x rok žetve).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA