Naslov
RAZNOLIKOST LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA BENKOVAČKOG KRAJA
(Diversity of Medicinal and Aromatic Plants in Benkovac city)

Autori
Bačić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2016

Stranica
44

Mentor
Carović-Stanko, Klaudija

Ključne riječi
biljni genetski izvori; ekozemljopisni pregled; genetska erozija; ljekovito i aromatično bilje; prirodne populacije
(plant genetic resources; ecogeographical survey; genetic erosion; medicinal and aromatic plants; wild population)

Sažetak
Prikupljanje biljnih genetskih izvora samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja te ekozemljopisni pregled provedeno je na odabranim lokacijama na širem području grada Benkovca od lipnja do rujna 2015. godine. Metodologija prikupljanja i ekozemljopisnog pregleda provedena je u skladu sa svjetski priznatim standardima u prikupljanju biljnih genetskih izvora prema preporukama organizacije Bioversity International, Rim, Italija. Za svaku pojedinu biljku ispunjen je obrazac za prikupljanje koji se sastoji od podataka potrebnih za identifikaciju primke i staništa. U obrascu su navedena temeljna svojstva samoniklih populacija te zemljopisna i edafska svojstva staništa. Prikupljene primke su pohranjene u Kolekciju ljekovitog i aromatičnog bilja Zavoda za sjemenarstvo te dokumentirane u okviru Hrvatske baze podataka o biljnim genetskim izvorima. Na 3 odabrane lokacije na području grada Benkovca prikupljena su 42 uzorka sjemena 30 različitih ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Prikupljene biljne vrste raspoređene su u 17 porodica od kojih su najbrojnije Asteraceae (6), Rosaceae (4) i Apiaceae (3). Prema ocjeni raznolikosti, najveći broj primki pripada skupini potpuno jednakih jedinki (31), dok je kod 11 primki došlo do povremene pojave drugačijeg tipa. Ocjenom genetske erozije prikupljenih primki, genetska erozija nije zapažena kod 25 primki. Kod ostalih su primki kao uzorak genetske erozije utvrđene prirodne nepogode (požar, suša, erozija tla) i promjene prirodnog habitata (izrada cesta, vikendica, odlaganje smeća, košnja). Prema ocjeni opasnosti od genetske erozije, kod najviše primki, njih 25, zamijećeno je da primke ostaju na istoj veličini populacije, dok je kod 17 primki zamijećeno smanjivanje populacije, odnosno, opasnos od genetske erozije je nešto veća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA