Pregled bibliografske jedinice broj: 836086
Socijalna stratifikacija i rodne uloge u slikarstvu Jerolima Miše
Socijalna stratifikacija i rodne uloge u slikarstvu Jerolima Miše // XV. dani Cvita Fiskovića - likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti / Fisković, Igor ; Gudelj, Jasenka ; Borić, Laris ; Marković, Predrag ; Jakšić, Nikola ; Marinković, Ana ; Munk, Ana (ur.).
Zagreb : Zadar: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016. str. 29-29 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 836086 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalna stratifikacija i rodne uloge u slikarstvu Jerolima Miše
(Social stratification and gender roles on the Jerolim Miše paintings)
Autori
Šeparović Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XV. dani Cvita Fiskovića - likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti
/ Fisković, Igor ; Gudelj, Jasenka ; Borić, Laris ; Marković, Predrag ; Jakšić, Nikola ; Marinković, Ana ; Munk, Ana - Zagreb : Zadar : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016, 29-29
ISBN
978-953-175-616-7
Skup
XV. dani Cvita Fiskovića - likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.09.2016. - 01.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Jerolim Miše; hrvatsko slikarstvo; reprezentacijske strategije; društvena klasa; rodne uloge; Drugi
(Jerolim Miše; Croatian painting; gender roles; strategies of representation; social class; Other)
Sažetak
U hrvatskoj povijesti umjetnosti, u vezi s portretnim dijelom opusa Jerolima Miše uvriježile su se sintagme poput "iznimna kvaliteta psihologizacije" i "socijalna empatija". Temeljem analize inventara njegovih slika (poze, rekviziti, radnje kojima su zaokupljeni i prostori u kojima su smješteni likovi) u ovome izlaganju dekonstruirat će se tipološki obrasci koji dominiraju njegovim prikazivačkim postupkom. U skladu s Mišinim djelovanjem u okviru dvaju miljea – u Zagrebu gdje je živio i Dalmaciji gdje je provodio ljeta slikajući – likove s njegovih slika moguće je podijeliti prema društvenoj klasi: na zagrebačke građan(k)e-intelektualce/ke i dalmatinske pučan(k)e. Pri tom rodnu nejednakost zamjećujemo u portretima dalmatinskoga puka, gdje su žene gotovo bez iznimke prikazane u submisivnim pozama (spuštene glave ili pogleda) pri rodno impliciranim radnjama (priprema hrane, pranje rublja, vezenje i uljepšavanje) u rodno obojenim prostorima (kuhinja, kupaonica, spavaća soba), zaokupljene golom egzistencijom, dok je moment intelektualne zaokupljenosti rezerviran za građansko-intelektualnu klasu, i to ravnopravno distribuiran na ženske i muške likove. Specifičnim narativom oblikujući kolektivni identitet tih društvenih skupina, Miše pridonosi stvaranju identitetskog konstrukta koji zastupa interese vladajuće ideologije (kapitalističke, patrijarhalne) i klase, čiji je i sam pripadnik. Na taj način reflektirajući društvenu stvarnost subjektivna vizura jedne dominantne skupine dobiva glas i vidljivost te daje drugoj skupini poziciju Drugoga, čime izravno utječe na pasivno (od strane publike, kritike i naposljetku povijesti umjetnosti) prihvaćanje i učvršćivanje društvenih stereotipa i nejednakosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Leksikografski zavod