Naslov
Simptomatologija, biologija i suzbijanje bakterioznog paleža vinove loze
(EN)

Autori
Katanec, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2016

Stranica
Pp

Mentor
Đermić, Edyta

Ključne riječi
vinova loza; bakterija; bakar; bakteriozni palež
(EN)

Sažetak
Bakteriozni palež vinove loze uzrokovan patogenom Xylophilus ampelinus ekonomski je važna bolest koja za sada ima jednog utvrđenog domaćina - vinovu lozu (Vitis vinifera L). Bolest je zabilježena na području Južnoafričke Republike, Švicarske, Argentine, Tunisa, Bugarske, Austrije i Slovenije, te na području Kanarskih otoka, a u Hrvatskoj nije otkrivena njena pojava. Provedena su brojna istraživanja u svrhu otkrivanja povoljnih uvjeta za razvoj patogena, načina njegova prijenosa i mogućnosti suzbijanja. Bakteriozni palež, kao i većina drugih bolesti, na veće se udaljenosti prenosi putem zaraženog sadnog materijala, a zasada nema utvrđenih vektora prenositelja. Razvoju patogena pogoduje vlažno i toplije vrijeme, a za vrijeme visoke vlage na lišću dolazi i do pojave iscjedka. Prije podizanja vinograda važno je ispitati teren i izbjegavati sadnju na područjima visoke vlažnosti. Također se preporučuje da se nakon krčenja tlo ostavi nekoliko godina u stanju "mirovanja" kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za bolji početni razvitak loze. Savjetuje se sadnja manje osjetljivih sorata kao što su Chardonnay, Sauvignon i Merlot, a izbjegavati sadnju osjetljivih sorata kao što su Rebula i Pinela. Pripravci na bazi bakra, ukoliko se primjene u pravo vrijeme i u pravoj dozi mogu biti učinkoviti u smanjenju nastanka novih zaraza. Važno je da se tretiranje počne provoditi prije infekcije ili kada je bolest na samom početku razvoja u pojedinim vinogradima. Provedemo li tri do četiri aplikacije unutar navedenog perioda moguća je kontrola intenziteta zaraze te se količina bakterija koje prežive zimu svede na minimum. Budući da se bolest javlja u intervalima, period mirovanja ne treba shvatiti kao uspješno provedenu borbu i krajnji rezultat suzbijanja, već vinograd i dalje treba kontinuirano motriti. Budući da bakterija Xylophilus ampelinus može preživjeti dug niz godina unutar ksilemskih žila, i da na njeno preživljavanje tamo klimatski uvjeti nemaju znatniji učinak, teško je napraviti procjenu opasnosti i mogućnost pojave bolesti. Nasad je potrebno svakodnevno kontrolirati kako bi se, ukoliko dođe do neobičnih promjena na vrijeme moglo reagirati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA