Naslov
Tkanine kao insignije vlasti: mletački modeli i njihova recepcija u Dalmaciji
(Textiles as government insignias: Venetian models and their reception in Dalmatia)

Autori
Banić, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
18. Dani Cvita Fiskovića: Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti -

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 28.09.2016. - 01.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Mletačka Republika; Dubrovačka Republika; državni dostojanstvenici; javni rituali; toge; štole; tekstilne insignije; vizualni identiteti
(Venetian Republic; Republic of Ragusa; state dignitaries; public rituals; togas; stoles; textile insignias; visual identities)

Sažetak
U studiji posvećenoj predodžbama koje su u ranom novom vijeku Dubrovačka i Mletačka Republika imale jedna o drugoj, Lovro Kunčević se dotiče i apsolutne idealizacije Prejasne Republike koja se javlja u dubrovačkoj kulturi. »Dubrovnik je bio zatravljen, gotovo opsjednut Venecijom (...)«, konstatira se, te se ističe da je venecijansko političko uređenje smatrano idealnim oblikom republikanske vladavine. Ugledanje na mletačke institucije je rezultiralo i oponašanjem vizualnih identiteta pripadnikā tamošnje vladajuće elite. I Cvito Fisković - u radu iz 1983. godine - napominje da je odjeću, po kakvoj su se raspoznavali raznovrsni mletački dostojanstvenici, nosio i dubrovački knez. Tako se u klečećem liku u donjem desnom kutu na oltarnoj pali obitelji Đorđić, odjevenom u grimiznu togu sa crnom štolom preko ramena i crnom kapom u rukama, može prepoznati samo knez Dubrovačke Republike. Iako nemamo detaljnijih podataka o odorama koje su nosili knezovi dalmatinskih gradova pod mletačkom vlašću, sigurno je da su i oni nosili ceremonijalne toge, a vrlo izgledno i štole. Slični »simboli moći« su bili dodijeljeni i nositeljima funkcije generalnog providura, koji se, međutim, zbog svojih vojnih ovlasti na portretima uvijek prikazuju u željeznom oklopu kojemu je pak pridana jedna konkretna ''tekstilna insignija'': karakteristična, visoka crna kapa naglašeno trapezoidnog oblika. U izlaganju je detaljnije predstavljena jedina kod nas sačuvana toga - ona dubrovačkog kneza - pri čemu je analizirana usporedno s togama mletačkih dužnosnika iz istog razdoblja a koje pripadaju fundusima dvaju venecijanskih muzeja. Osim na tipologiju damasta od koje je toga skrojena (kao i na tri tipološki istovjetna, jedina zasad evidentirana takva damasta u Hrvatskoj), ukazano je i na jedina dva kod nas preostala primjerka tzv. »senatorskih« baršuna, istkana u mletačkim manufakturama tijekom 16. stoljeća. U kontekstu krojeva toga, te vrsta i bojā tkanina od kojih su se izrađivale toge i štole mletačkih dužnosnika pa tako i predstavnika vlasti u dalmatinskim gradovima pod mletačkom upravom, svraćena je pažnja na nekoliko djela sačuvanih u Dalmaciji na kojima su portetirani tako odjeveni muškarci.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA