Pregled bibliografske jedinice broj: 835988
Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji lovrećkoga kraja
Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji lovrećkoga kraja, 2016., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Split
CROSBI ID: 835988 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji
lovrećkoga kraja
(Traditional culture in modern etnography of area of
Lovreć)
Autori
Nosić, Ines
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Split
Datum
22.09
Godina
2016
Stranica
61
Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić
Ključne riječi
Lovreć ; tradicija ; lirske pjesme ; molitve ; narodni običaji.
(Lovreć ; tradition ; poems ; prayers ; customs.)
Sažetak
Naslov rada Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji lovrećkog kraja upućuje na glavni argument kojim se ovaj rad bavi, a to je usmeno- književna baština Lovreća, malog mjesta u Dalmatinskoj zagori. Velikim dijelom se ovaj rad temelji na vlastitim terenskim zapisima preko kojih je najbolje prikazana stoljetna tradicija Lovreća i Imotske krajine. Prikupljena građa uglavnom sadrži usmene lirske pjesme, molitvice, priče, narodne običaje, zagonetke, gangu te druge oblike. Prvi dio rada predstavljen je kao uvod u mjesto iz kojeg potječu terenski zapisi, odnosno govori o bogatoj povijesti Lovreća. Ukratko se navodi odakle potječe naziv Lovreć te tko je prvi naselio taj komadić Imotske krajine. Zatim slijedi pregled usmenih lirskih pjesama i molitvica koje su većim dijelom obilježile ovaj rad. Terenski zapisi ovih pjesama, potkrijepljeni stručnom literaturom, daju nam uvid u lirsku prošlost Lovreća. Kazivačice navode kako su se upravo ove pjesme prenosile s koljena na koljeno pa ih i dan danas starije stanovništvo pamti. Središnji dio rada odnosi se na crkveno-pučku baštinu gdje se opisuju brojni običaji vezani za katoličke blagdane. Neki od tih običaja se i danas njeguju i mladi ih poznaju, dok je većina njih zaboravljena i više ne predstavlja dio priprema za pojedini blagdan. Također se opisuje i ženidba te običaji koji su vezani za taj dan. U sljedećim poglavljima kazivačice iznose neke od najzanimljivijih usmenih priča koje se već desetljećima prepričavaju. Tradicionalna imotska pjesma, ganga, na najbolji način predstavlja život i mentalitet ljudi jednog prošlog, ali ne i zaboravljenog vremena. Brojni primjeri gange daju nam uvid u tematski opus ove vrste izražavanja te uvid u situacije u kojima su se smišljali ovi nadasve zanimljivi stihovi. Na samom kraju nalazi se poglavlje o zagonetkama koje su svojim kreativnim sadržajem i najpametnijima zadavale mnogo muke. Svrha ovog rada je prikazati i dati uvid u tradiciju Lovreća te doprinijeti očuvanju imotske, pa tako i hrvatske kulturne baštine, upravo u vremenu kada običaju postaju zanemareni i zamijenjeni modernim načinom života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija