Naslov
Rizični čimbenici poremećaja u ponašanju i njihova prevencija suicida kod mladih
(Risk factors of behavioral disorders and their prevention of youth suicides)

Autori
Doboš, Silvija (rođ. Papić)

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilišni poslijediplomski studij pastoralne teologije

Mjesto
Đakovo

Datum
05.04

Godina
2016

Stranica
119

Mentor
Vuletić, Suzana

Ključne riječi
disfunkcionalnost; rizični čimbenici; zaštitni čimbenici; samodestruktivnost; suicid; interventne mjere; prevencija; pastoralni plan
(dysfunction; risk factors; protective factors; self-destructiveness; suicide; emergency measures; prevention; pastoral plan)

Sažetak
Obitelj, središte formacije identiteta i usvajanja vrijednosti, suočena je danas sa različitim izazovima, koji utječu na formiranje njezinog modela, strukturu i način života koji mogu dovesti i do različitih disfunkcionalnih pojava. U ovom radusmo usmjereni na mlade ljude u potrebi, koji dolaze iz disfunkcionalnih obitelji i kod kojih uočavamo rizične čimbenike samodestrukcije. U analizi različitih čimbenika formacije mladih primjećujemo kako osim obitelji, na njih u velikoj mjeri utječu društvena okolina, mediji i način provođenja slobodnog vremena. Sve više svjedočimo pojavama nasilja u obitelji, emocionalnom zanemarivanju djece, iskrivljavanju slike stvarnosti u medijima koji potiču konzumerizam i ovisnosti. To dovodi do razvoja mladenačkog samodestruktivnog ponašanja, koji može biti posljedica obiteljskih ili osobnih psiholoških predispozicija. Zatim analiziramo različite manifestacije simptoma i rizičnih čimbenika samodestruktivnog ponašanja mladih, koje predstavljaju globalni problem. Na temelju statističke usporedbe možemo primijetiti kako je u Hrvatskoj sve alarmantniji problem ovisnosti mladih o pušenju, alkoholu, drogama, a u novije vrijeme i ovisnosti o internetu i kockanju. To je posljedica duhovne praznine, gubitka smisla života („Egzistencijalni vakuum“) koji vodi do autodestruktivnog stanja. Na žalost, najteža posljedica samodestrukcije je pokušaj suicida. Stoga je važno prepoznati najučestalije povode promišljanja i poticaja samodestruktivnog suicidalnog ponašanja te pravovremeno reagirati u procjeni suicidalnog rizika. U daljnjoj razradi teme ovog rada upoznajemo mjere prevencije, usmjerene sprječavanju pokušaja suicida, na državnoj, organiziranoj primarnoj i sekundarnoj razini. Veliki doprinos daju i sve brojnije udruge za prevenciju suicida.Uz prevenciju, istovremeno je važno primijeniti zaštitne čimbenike i psihosocijalne strategije intervencije, kojima je cilj smanjiti težinu ili broj utvrđenih čimbenika rizika za suicidalno ponašanje.Takve će intervencije vjerojatno biti najučinkovitije ako su usmjerene na istaknute čimbenike rizika koji postoje u akutnim suicidalnim krizama . Uz psihološku je nužna i duhovna podrška i terapija (hagioterapija). Stoga možemo sažeti kako je iznimno važna suradnja svih stručnih službi, kako bi se evidentirao problem samodestrukcije, primijenili svi mehanizmi zaštite i pravovremeno pružilo psihološku i duhovnu pomoć mladima u potrebi. Dijagnoza i strategija pomoći se treba uspostaviti interdisciplinarno, kako bi mogli usmjeriti i duhovno istraživanje i terapiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Teologija

POVEZANOST RADA