Naslov
Priziv savjesti u moralnim dvojbama liječničkog djelovanja
(The appeal of conscience in moral dilemmas of medical action)

Autori
Akšamović, Josipa (rođ. Jurić)

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Đakovo

Datum
28.04

Godina
2014

Stranica
63

Mentor
Vuletić, Suzana

Ključne riječi
Savjest; oblikovanje savjesti; pravno-medicinsko-etička mogućnost priziva savjesti; Moralno-bio-etičko vrednovanje mogućnosti priziva savjesti
(Conscience; formation of conscience; legal-medical-ethical option of invoking the conscience objection; moral and bio-ethical evaluation of conscience objection)

Sažetak
Diplomski rad nastoji prikazati savjest od njezina općenitog, filozofskog, kršćanskog, pa sve do moralnog poimanja, pri čemu se osvrće i na mogućnost njezina krivog poimanja, te njezina ispravnog oblikovanja u odgojnom životnom procesu. Definiciju savjesti, koja nam je ujedno bila nit vodilja kroz cijeli rad, donosi Drugi vatikanski sabor u Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu (Gaudium et spes), ističući kako ona predstavlja svetište čovjeka u kojem se nalazi sam Bog čiji glas odzvanja u njegovoj nutrini. Snagu ovih riječi, potvrđuju i Ustavne odredbe, Deklaracije (Deklaracija europskog foruma liječničkih udruga EFMA i WHO i Deklaracija o pravima liječnika Svjetske liječničke udruge WMA) i Kodeksi medicinske deontologije (Kodeks medicinske etike i deontologije, Hrvatski zakon o liječništvu, Zakon o sestrinstvu, Zakon o ljekarništvu i Zakon o dentalnoj medicini) koji medicinskim djelatnicima jamče pravo pozivanja na priziv savjesti ukoliko ne žele sudjelovati u činu koji je moralno upitan. Moralno upitni zahtjevi u našem slučaju su: eutanazija, pobačaj, umjetna oplodnja, predimplantacijska dijagnostika, sterilizacija/kastracija i ljekarničko izdavanje pojedinih lijekova. Liječnik ima pravo djelovati po svojoj savjesti i ne sudjelovati u prekidu ljudskog života bilo na poziv samoga pacijenta ili njegove obitelji. Apsolutno poštivanje života zahtijeva od medicinskih djelatnika korištenje prigovora savjesti pred onim medicinskim zahvatima koji se protive vrijednosti, svetosti, nepovredivosti i dostojanstvu ljudskog života. Možemo zaključiti kako autonomija i profesionalno djelovanje liječnika postaje još vrjednije u sebi ako uključuje uspješan odnos s pacijentima, poštivanje njihovih života, djelovanje po stručnom liječničkom kodeksu, etičkim normativima i po moralno oblikovanoj savjesti. A u slučaju ne odobravanja određenih zdravstvenih zahtjeva pacijenata, da se bilo kojem zdrasvtvenom djelatniku prizna, neosporiva mogućnost prigovora savjesti, kako bi svoju profesionalnu dužnost obavljao stručno: korektno i kršćanski: savjesno, moralno i ispravno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Pravo, Teologija

POVEZANOST RADA