Pregled bibliografske jedinice broj: 835657
Interkulturalnoto mislenje i pišuvanje na Angelina Banović- Markovska i na Zlatko Kramarić
Interkulturalnoto mislenje i pišuvanje na Angelina Banović- Markovska i na Zlatko Kramarić // Kultura. Identitet (intekulturalen dijalog) / Atanasova Nataša ; Andonovski, Venko (ur.).
Skopje: Magor, 2012. str. 269-272
CROSBI ID: 835657 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interkulturalnoto mislenje i pišuvanje na Angelina Banović- Markovska i na Zlatko Kramarić
(Intercultural thinking and writing by Angelina Banović-Markovska and Zlatko Kramarić)
Autori
Žužul, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kultura. Identitet (intekulturalen dijalog)
Urednik/ci
Atanasova Nataša ; Andonovski, Venko
Izdavač
Magor
Grad
Skopje
Godina
2012
Raspon stranica
269-272
ISBN
978-608-223-133-4
Ključne riječi
književna i kulturna teorija, postkolonijalna kritika
(literary and cultural theory, postoloial criticism)
Sažetak
Pogovor knjizi Politika, kultura, identitet Angeline Banović- Markovske i Zlatka Kramarića problematizira jednu od važnijih i uzbudljivijih teorijskih priča na Zapadu unazad tridesetak godina - ideju o konstrukciji nacionalnog identiteta. Svjesni problema uloge kulturalnih praksi u gradnji nacionalnog identiteta autori nas upoznaju s recentnim teorijskim uvidima, ali s njima također uspostavljaju kritički dijalog. Analizirajući hrvatsku i makedonsku književnost te nacionalne kulturne politike, u svoje tekstove upleću različite disciplinarne i metodološke pristupe od politike jezika, metahistoriografije, prava, sociologije, do poststrukturalizma, postkolonijalne kritike, kulturne antropologije, rodnih studija te modernističke i postmodernističke teorije nacije. Pritom ih zanima cijeli niz pojava i problema poput nacionalnog imena, identiteta, Drugog, kulture, tradicije ili društveno-povijesne traume. Razumijevajući ih prije svega kao diskurzivno simboličke konstrukcije, autori uvijek imaju u vidu da to nisu tek puki izmišljaji koje treba egzorcirati, nego djelatne i počesto “problematične” sile života zajednice koje je nužno stalno iznova propitivati. Ovakav tip interkulturalnog mišljenja utemeljen na raznorodnim metodološkim pristupima i ukorijenjen u misli najistaknutijih filozofa i teoretičara današnjice kao što su Foucault, Derrida, Wittgenstein, Bhabha, Balibar ili Agamben u nas još uvijek nije uvriježen.
Izvorni jezik
Ostalo
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Pogovor je preveden na makedonski jezik.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Odjel za kulturologiju
Profili:
Ivana Žužul
(autor)