Naslov
Utjecaj rada uzgajališta tuna na fizikalno-kemijske karakteristike sedimenta i pridnenog sloja vodenog stupca
(Tuna breeding influence on physical and chemical properties of sediment and bottom water)

Autori
Matijević, Slavica ; Bogner, Danijela ; Kušpilić, Grozdan ; Barić, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XVIII. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera Sažeci / Zrnčević, Stanka - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) ; Hrvatsko kemijsko drustvo, 2003

Skup
XVIII. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.02.2003. - 19.02.2003

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
uzgajališta tuna; sediment; pridneni sloj vodenog stupca
(Tuna breeding; sediment; bottom water)

Sažetak
Na 5 uzgajališta tuna sa različitih lokacija područja Srednje Dalmacije provedena su jednokratna ispitivanja utjecaja rada uzgajališta na fizikalno-kemijske karakteristike sedimenta i vodenog stupca. Ispitivani parametri u sedimentu su redoks-potencijal, sadržaj fosfora u sedimentu, sadržaj organske tvari te granulometrijski sastav sedimenta. U pridnenom sloju vodenog stupca određeno je zasićenje kisikom te koncentracije hranjivih soli (nitrati, nitriti, amonijak, fosfati i silikati). Redoks potencijal sedimenta je mjeren direktno iz jezgre sedimenta uzorkovane gravitacijskim korerom ("in situ") modificiranom metodom prema Kušpilić [1], dok su za određivanje sadržaja fosfora, organskog ugljika i ukupnog dušika, organske tvari i granulometrijskog sastava jezgre sedimenta posebno uzorkovane i zamrznute do analize u laboratoriju. Analiza fosfora u sedimentu je izvršena metodom prema Aspila [2]. Sadržaj organske tvari određen je gravimetrijski nakon oksidacije sa 30 % H2O2, a tip sedimenta prema Shepard [3]. Zasićenje pridnenog sloja kisikom je određeno Winklerovom metodom, a koncentracije hranjivih soli prema Grasshoff [4]. Na većini su uzgajališta zapažene negativne promjene u odnosu na uobičajeno stanje sedimenta i vodenog stupca. Najznačajnije ustanovljene promjene u pridnenom sloju vodenog stupca su sniženje zasićenosti kisikom, a kod jednog uzgajališta određena je izuzetno visoka koncentracija anorganskog fosfata (veća od 3 mmol m-3 što je oko 15 puta više od vrijednosti karakterističnih za područja visokog stupnja eutrofizacije). Izmjereni redoks potencijali u sedimentu ispod uzgajališta upućuju na anoksične uvjete i prisustvo sumporovodika. Zabilježen je i povišeni sadržaj anorganskog fosfora u sedimentu sa vrijednostima koje odgovaraju visoko eutrofnim područjima Srednjega Jadrana (većim od 37.4 mmol P kg-1 sedimenta). [1] Kušpilić, G. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2001, 91 p. [2] Aspila, . K. I., H. Agemian & A. S. Y. Chau, Analyst, 101 (1976) 187-197. [3] Shepard F. P., J. Sediment. Petrol. 24 (1954) 151-158. [4] Grasshoff K. (1976) Methods of Seawater Analysis, Verlag Chemie, Weinheim, 307 p.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA