Naslov
Fitoremedijacija kadmija i žive iz tla pomoću trave Miscanthus x giganteus
(Cd and Hg Phytoremediation from the soil using Miscanthus x giganteus)

Autori
Knez, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.09

Godina
2016

Stranica
63

Mentor
Zgorelec, Željka

Neposredni voditelj
Bilandžija, Nikola

Ključne riječi
zagađenje poljoprivrednih tala; teški metali; fitostabilizacija; koeficijent obogaćivanja
(pollution of agricultural soils; heavy metals; phytostabilization; enrichment coefficient)

Sažetak
Zagađenje poljoprivrednih tala teškim metalima, kao i drugi oblici degradacije tla, postaju sve veći problem u modernoj poljoprivredi, ali i očuvanju okoliša u cjelini. Kemijski i fizikalni tretmani tla uzrokuju ireverzibilne promjene tla, uništavaju biološku raznolikost, uspješni su u vraćanju gotovo svih uloga tla, osim uloge tla kao supstrata za uzgoj bilja. Zbog toga se javila težnja za razvojem tehnologija kojima bi se mogla povratiti proizvodna uloga tla bez da se utječe na plodnost tla. Jedna od takvih metoda je fitoremedijacija, metoda koja koristi biljke koje uklanjanju, stabiliziraju ili degradiraju teške metale u tlu. Stoga je cilj ovoga rada bio istražiti mogućnost fitoremedijacije kadmija i žive iz tla pomoću Miscanthus x giganteus, koja je ujedno kultura za proizvodnju energije. Posađeni su rizomi trogodišnjeg M. x giganteus u vegetacijskoj godini 2014./2015. Eksperimentalni dizajn je postavljen prema slučajnom bloknom rasporedu, a tretmani su se međusobno razlikovali po koncentracijama Cd (0, 10 i 100 mg/kg tla) i Hg (0, 2 i 20 mg/kg tla) dodanih u tlo. Pretpostavilo se da će Miscanthus koji će izrasti na tlu s različitim dozama onečišćenja Cd i Hg različito reagirati na kvalitetu i kvantitetu biomase te da će različito akumulirati Cd i Hg. Tlo korišteno u istraživanju je praškasto - ilovaste teksture, kisele reakcije (pHKCl=5, 12) i slabo humozno (OM=2, 26 %). Vrijednosti prinosa kretale su se od 13, 6 t/ha u godini (L2) do 20, 4 t/ha u godini (C) i nisu bile signifikantno različite između tretmana. Koncentracija Cd u biljci kretala se od 45, 47 µg/kg (C) do 69, 11 µg/kg (L2), a koncentracija Hg od 8, 68 µg/kg (C) do 11, 44 µg/kg (L2) i vrijednosti između tretmana su bile signifikantno različite (p<0, 005). M. x giganteus se nije pokazao kao najprikladniji izbor za fitoekstrakciju Cd i Hg jer je po hektaru u godini iznošenje nadzemnom biomasom (ili prinosom) bilo 0, 81 g Cd (L2) do 1, 33 g Cd (L1 + SS) i 0, 15 g Hg (L2) do 0, 22 g Hg (L1 + SS). Prema izračunatom koeficijentu obogaćivanja (EC) koji se za Cd kretao od 0, 382 (C) do 0, 581 (L2), a za Hg od 0, 132 (C i L1) do 0, 173 (L2) zaključujemo da je M. x giganteus umjereni akumulator Cd i Hg, a potencijal ektrakcije drugih teških metala potrebno je istražiti. Dobiveni podaci pokazali su kako je Miscanthus kao vrijedan energetski usjev potencijalan kandidat za proces fitostabilizacije i proizvodnje biomase na tlima kontaminiranim s Cd i Hg.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA