Naslov
Povrtlarstvo Hrvatske u razdoblju od 2005. do 2014. godine
(Vegetable production in Croatia in the period 2005 to 2014)

Autori
Jukić Zanić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.09

Godina
2016

Stranica
27

Mentor
Grgić, Ivo

Neposredni voditelj
Zrakić, Magdalena

Ključne riječi
proizvodnja povrća; Hrvatska; Europska unija; SWOT analiza
(vegetable production; Croatia; European union; SWOT analysis)

Sažetak
U završnom radu istražene su promjene u povrtlarstvu Hrvatske u razdoblju od 2005. do 2014. godine, kako za ukupno povrtlarstvo tako i za najznačajnije povrtne vrste (rajčica, paprika, krastavci). U radu su korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore (HGK) te neka dosadašnja istraživanja. Prikazani su ekonomski pokazatelji proizvodnje za odabrane povrtne kulture: rajčicu, papriku i krastavac. Navedene kulture uzgajaju se na otvorenom i u zaštićenim prostorima. Rajčica osim kao konzumna kultura uzgaja se i za potrebe prerađivačke industrije (Umag) no u nedostatnim količinama u odnosu na domaće potrebe. Paprika je jedna od najprofitabilnijih kultura zbog prihoda, ali i dugog razdoblja vegetacije. Krastavci su kultura koja se za čiju je izvansezonsku proizvodnju pogodno mediteransko područje, dok se uglavnom tijekom sezone uzgaja na otvorenom. Općenito, uzgoj povrtlarskih kultura je dohodovno isplativija i radno intenzivnija proizvodnja ako uspoređujemo s uobičajenim ratarskih kulturama. Da bi se maksimalno iskoristio potencijal uzgoja takvih kultura potrebno je povećati kapacitete proizvodnje u zaštićenim prostorima Značajan problem proizvođača povrća je da se povrće ne uzgaja sukladno uobičajenim standardima tržišne kvalitete te je ona nekonkurentna u odnosu na uvozno povrće. Najveći udio u tržišnoj proizvodnji imaju obiteljska gospodarstva, dok manji dio (4%), imaju poduzeća proizašla iz bivšeg socijalističkog sektora. Razvitak treba planirati prema postupnom povećanju iskorištenja raspoloživih kapaciteta i povećanju intenzivnosti proizvodnje prema razvitku poljoprivrede te sadašnjim i planiranim kapacitetima prerađivačke industrije. Dobiveni rezultati mogu se koristiti u svrhu ukazivanja na tendencije unapređenja proizvodnje povrća u budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA