Naslov
Promjene u urbanističkoj matrici i arhitektonskoj slici Mostara u vrijeme austrougarske uprave Bosnom i Hercegovinom
(Urban planning and architectural changes in Mostar during the Austro - Hungarian rule in Bosnia and Herzegovina)

Autori
Zadro, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Identitetska i kulturna raznolikost BiH i europske perspektive jednoga podijeljenog društva

Urednik/ci
Šarac, Ivica

Izdavač
Synopsis ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Grad
Mostar

Godina
2015

Raspon stranica
461-481

ISBN
9772303742000

Ključne riječi
Mostar, urbanizam, arhitektura, Bosna i Hercegovina
(Mostar, urban planning, architecture, Bosnia and Herzegovina)

Sažetak
Dolazak austrougarske uprave na prostor Bosne i Hercegovine donosi raskid s povijesnim kontinuitetom osmanlijske graditeljske tradicije i orijentalnoga koncipiranja urbanih matrica te nagovješćuje ubrzan i intenzivan import srednjoeuropskih standarda u urbanističkom planiranju i stilskim obrascima primjenjivanim na arhitektonskim realizacijama na polju reprezentativne javne arhitekture koju je financirala Zemaljska vlada. Vrijeme kad nova vlast dolazi u BiH, druga polovina XIX. stoljeća, vrijeme je prijelaza s visokoga na kasni historicizam u arhitekturi srednje Europe te će se srodne stilske tendencije reflektirati i na stanje u BiH. Organizacija Graditeljskoga odjeljenja Zemaljske vlade omogućila je razgranatu graditeljsku aktivnost, a import historijskih stilova omogućen je organiziranim dovođenjem arhitekata mahom obrazovanih na uglednim akademijama i tehničkim učilištima diljem monarhije. Uz njih stasaju i generacije domaćih arhitekata prateći srodne stilske tendencije. Tekst se, nakon kraćega osvrta na teorijske formulacije europskoga historicizma o geografskim i kulturološko-povijesnim okvirima kao motivatorima odabira dominantnih stilova u arhitekturi pojedinih podneblja, koncentrira na manifestacije tih načela u arhitekturi Bosne i Hercegovine odnosno Mostara i linijama kontinuiteta na koje su se nadovezale i određene manifestacije secesije kako u javnoj tako i u stambenoj arhitekturi. Za sve navedeno kao jedan od ključnih kontekstualnih motivatora poslužila je i kulturna politika nove vlasti koja je deklarativno njegovala afirmativan odnos prema kulturnoj autonomiji i tradicionalnoj baštini svoje nove kolonije. Ti će se odnosi, osobito historicističko inzistiranje na morfološkim referencama na genius loci i traganju za nacionalnim stilovima diljem onodobne Europe, pokazati višestruko složenima i plodonosnima za razmatranje daljnjega razvoja bosanskohercegovačke arhitektonske teorije i prakse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA