Naslov
Genetička raznolikost pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u jugoistočnoj Europi i zapadnom dijelu Balkanskoga poluotoka
(Genetic diversity of the sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) in central Europe and western part of Balkan peninsula)

Autori
Poljak, Igor ; Idžojtić, Marilena ; Šatović, Zlatko ; Ježić, Marin ; Ćurković Perica, Mirna ; Liber, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Hrvatski botanički simpozij, Knjiga sažetaka / Rešetnik, I. ; Ljubešić, Z. - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2016, 120-121

ISBN
978-953-8097-00-3

Skup
5. Hrvatski botanički simpozij

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 22.09.2016. - 25.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
genska raznolikost; pitomi kesten; mikrosatelitni biljezi
(genetic diversity; sweet chestnut; microsatellite markers)

Sažetak
Još u davnoj prošlosti čovjeku su šume pitomoga kestena predstavljale važan izvor različitih sirovina. Intenzivnim korištenjem kestenovih šuma i nasada te pojavom raka kestenove kore, sredinom prošlog stoljeća došlo je do njihovog propadanja i sušenja. Iz tih je razloga u mnogim europskim zemljama pokrenut niz multidisciplinarnih projekata kojima je svrha očuvanje genskih resursa pitomoga kestena i njegovog povrataka na nekadašnje značajno mjesto u šumskim ekosustavima. Cilj ovog rada bio je utvrditi genetičku raznolikost populacija europskoga pitomoga kestena u središnjoj Europi i zapadnom dijelu Balkanskoga poluotoka. Ukupno je sakupljen 301 uzorak iz 15 populacija, a analiza genetičke raznolikosti provedena je pomoću deset mikrosatelitnih biljega. Ukupno je umnoženo 125 alela, s prosječnom vrijednosti od 12, 5 alela po lokusu. Aleleno bogatstvo se kretalo od 4, 0 do 6, 1, s prosječnom vrijednosti od 4, 9. Ni u jednoj populaciji nije utvrđeno statistički značajno odstupanje od Hardy-Weinbergove ravnoteže. Analiza molekularne varijance pokazala je da se najveći udio varijabilnosti može pripisati razlikama između jedinki unutar populacija (86, 4%). Nezakorijenjenim stablom utvrđeno je da se većina populacija grupirala u skladu s njihovim geografskim porijeklom. Isti rezultati dobiveni su i Bayesovskom analizom u programu STRUCTURE. Provedene analize upućuju na postojanje tri skupine populacija pitomoga kestena. Dvije skupine populacija utvrđene su u sjevernom području istraživanja i jedna u južnom. Genetička diferencijacija populacija najizraženija je između južnih populacija iz Makedonije i Kosova i ostalih istraživanih populacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Rumunjske i Italije. Rezultati ovog istraživanja izravno mogu doprinijeti razvoju učinkovitijih planova očuvanja i gospodarenja ovom ekonomski važnom i plemenitom vrstom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo

Napomena
From the ancient history, sweet chestnut forests represented an important source of various raw materials. Because of intensive exploitation of chestnut forests and plantations, and the appearance of the chestnut blight in the middle of 20th century, chestnut forests have declined. For this reason, in a number of European countries a series of multidisciplinary projects have been launched with the aim of sweet chestnut conservation and chestnut re-establishment to its prior position in forest ecosystems. The aim of this research was to determine the genetic diversity of the sweet chestnut populations in central Europe and western part of Balkan Peninsula. A total of 301 trees from 15 populations were sampled, and genetic variation was analysed using ten microsatellite markers. A total of 125 alleles were detected with an average allele number of 12.5 per locus. The allelic richness per population ranged from 4.0 to 6.1, with a mean value of 4.9. No significant deviations from the Hardy-Weinberg equilibrium were observed at any loci in any population. The AMOVA analysis showed that the largest proportion of molecular variance was caused by the differences between individuals within populations (86.4%). The Neighbour-joining tree showed that most of the populations grouped together in accordance to their geographical position. The results were further confirmed using Bayesian model-based clustering method. The study revealed the existence of three distinct and well-defined groups of sweet chestnut populations. Two groups of populations were detected in the northern part of the studied area, and one in the southern. Genetic differentiation of populations was most pronounced between the southern populations from Macedonia and Kosovo and all other studied populations from Croatia, Bosnia and Herzegovina, Hungary, Romania and Italy. Results of this research can contribute directly to the development of more efficient conservation and management plans for this economically important and noble species.

POVEZANOST RADA