Naslov
Promjene u populacijama Cryphonectria parasitica u Hrvatskoj u posljednjih deset godina
(Changes in population of Cryphonectria parasitica in Croatia over the last ten years)

Autori
Ježić, Marin ; Mlinarec-Novosel, Jelena ; Nuskern, Lucija ; Tkalec, Mirta ; Katanić, Zorana ; Vuković, Rosemary ; Krstin, Ljiljana ; Poljak, Igor ; Idžojtić, Marilena ; Ćurković-Perica, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Hrvatski botanički simpozij, Knjiga sažetaka / Rešetnik, I ; Ljubešić, Z. - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2016, 111-112

ISBN
978-953-8097-00-3

Skup
5. Hrvatski botanički simpozij

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 22.09.2016. - 25.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
CHV1 ; rak kore kestena ; vegetativna nekompatibilnost
(CHV1 ; chestnut blight ; vegetavie incompatibility)

Sažetak
Rak kore pitomoga kestena ozbiljna je bolest proširena po čitavom Svijetu. Uzrokuje je gljiva Cryphonectria parasitica, koja je tijekom prve polovice XX. stoljeća iz istočne Azije unesena u Ameriku i Europu. U Hrvatskoj je bolest prvi puta zabilježena tijekom 50-tih godina XX. stoljeća na području Lovrana, da bi se tijekom sljedećih 20-tak godina proširila čitavim teritorijem zemlje, uzrokujući oštećenja i smrt stabala kestena. Jedina uspješna metoda (biološke) kontrole ove bolesti je korištenjem mikovirusa – Cryphonectria hypovirus 1 (CHV-1). Širenje mikovirusa kroz populaciju gljive ovisi o tzv. sustavu vegetativne (ne)kompatibilnosti (vc), koji je u slučaju C. parasitica kontroliran sa najmanje šest bialelnih vic lokusa. Posljednje istraživanje raznolikosti vc tipova, kao i prevalencije CHV-1 u populacijama C. parasitica na području Hrvatske napravljeno je pred desetak godina. Stoga su tijekom 2014/2015 obavljena terenska istraživanja na tri populacije koje su bile predmetom i prethodnog istraživanja kako bi se utvrdile eventualne promjene u populacijama, kako promjene raznolikosti vc tipova, tako i prevalencije CHV-1. Naše istraživanje je pokazalo da je u svim populacijama raznolikost vc tipova značajno porasla: Shanonov indeks raznolikosti 2004/2005 se kretao od 0, 63 (Ozalj) do 1, 69 (Buje), da bi se tijekom zadnjeg istraživanja povećao na vrijednosti od 1, 77 (Ozalj) do 2, 45 (Buje). Shanonov indeks raznolikosti povećao se zbog pojave novih vc tipova koji nisu bili zabilježeni prije deset godina, no oni su trenutačno zastupljeni u vrlo malom postotku. Interesantno je i opažanje da je u populacijama u kojima je nađen vrlo veliki postotak hipovirulentih uzoraka (55, 8% u Hrvatskoj Kostajnici, 44, 1% u Ozlju) taj broj dramatično smanjen (30, 9% u Hrvatskoj Kostajnici i 27, 8% u Ozlju). U Buju u kojem je i prije deset godina utvrđena relativno mala prevalencija hipovirulenih uzoraka (12, 7%), taj se postotak nije mnogo promijenio (blagi porast na 19%). Ovi brojevi ukazuju na dvije alarmantne činjenice – broj i raznolikost vc tipova je u posljednjih deset godina značajno porastao, dok se istovremeno prevalencija CHV-1 dramatično smanjila. Ovo je vrlo problematičan nalaz za populacije pitomoga kestena koji ukazuje da je prirodno uspostavljena biološka kontrola u opasnosti da postane neodrživa, upravo zbog povećanja broja vc tipova i time otežanog širenja CVH-1 kroz populacije C. parasitica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

Napomena
Chestnut blight, a serious disease spread through the World is caused by a fungus Cryphonectia parasticia which was introduced to America and Europe form eastern Asia during the first half of the XX century. In the 50-ties it was first recorded in Croatia, near Lovran. The fungus then spread through the entire country in the next 20 years, causing damage and death of the chestnut trees. The only successful method of (biological) control is by utilizing a mycovirus – Cryphonectria hypovirus 1 (CHV-1). Mycovirus spread through the fungus population is dependent on vegetativne (in)compatibiltiy (vc) system, which, in case of C. parasitica, is controlled by six biallelic vic loci. The last research of vc type diversity and CHV-1 prevalence in populations of C. parasticia in Croatia was done ten years ago. Therefore in 2014/2015 three populations included in previous research were visited in order to obtain C. parasitica samples and determine changes in vc type diversity and CHV-1 prevalence. Our research indicated that vc type diversity has increased significantly in the last ten years in all populations, as shown by the increasing values of Shannon’s diversity index: from 0, 63 (in Ozalj) to 1, 69 (in Buje) in 2004/2005 to 1, 77 (in Ozalj) to 2, 45 (in Buje) in 2014/2015. This was mainly caused because of the emergence on new vc types, previously not recorded in Croatia, which are still present in small percentage in the incvestigated populations. What is interesting to note is that populations in which a very high prevalence of hypovirulent isolates was observed (55, 8% in Hrvatska Kostajnica, 44, 1% on Ozalj) in this research showed a significant drop in CHV-1 prevalence (30, 9% in Hrvatska Kostajnica and 27, 8% in Ozalj of hypovirulent isolates). Population from Buje, in which hypovirulence was not well established (only 12, 7% hypovirulent isolates in 2004/2005), only a very slight increase in the prevalence of hypovirulent isolates was observed – 19% in 2014/2015. Our research has uncovered two alarming facts: number and diversity of vc types increased substantially over the last ten years, while the prevalence of CHV-1 dramatically decreased. This is very problematic for the naturally established biological control of the chestnut blight, which might become unsustainable because increasing of the vc type number and diversity may hamper CHV-1 transmission thought C. parasitica populations.

POVEZANOST RADA