Pregled bibliografske jedinice broj: 834207
Prehrana kod povećanog kardiometaboličkog rizika u djece
Prehrana kod povećanog kardiometaboličkog rizika u djece, 2016., diplomski rad, preddiplomski, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek
CROSBI ID: 834207 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prehrana kod povećanog kardiometaboličkog rizika u
djece
(Dietary approach to children with increased
cardiovascular risk)
Autori
Tkalec, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
26.09
Godina
2016
Stranica
19
Mentor
Banjari, Ines
Ključne riječi
djeca ; kardiometabolički rizik ; pretilost ; prehrana
(children ; cardiometabolic risk ; obesity ; diet)
Sažetak
Pandemija pretilosti nije zaobišla ni najranjiviju populacijsku skupinu ; djecu. Povećana tjelesna masa i pretilost su samo jedni od čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti (KVB). Općenito se može reći kako poražavajućim statističkim podacima u pogledu KVB pridonose današnji način života i loše prehrambene i životne navike. Uz već spomenutu pretilost, nepravilna prehrana, izostanak fizičke aktivnosti, pušenje (uključujući pasivno pušenje), konzumacija alkohola, povećan krvni tlak, lipoproteinemije glavni su čimbenici rizika za KVB. Pristup prehrani djetetu s povećanim kardiometaboličkim rizikom se bazira na nekoliko principa, no specifičnost je što je naglasak na doprinusu pojedinih makronutrijenata, posebice masti ukupnom energetskom unosu. Kod djece koja su povećane tjelesne mase/pretila primjenjuje se i redukcijska dijeta. Ipak je važno istaknuti kako bez obzira koji se pristup primjenjuje nužno je osigurati raznovrsnost prehrane, kao i optimalan unos mikronutrijenata (vitamina i minerala) koji su neophodni za djetetov rast, razvoj i kognitivne sposobnosti. Uz prehranu, najveći se naglasak stavlja na smanjenje izloženosti djeteta pasivnom pušenju te isticanje važnosti redovite fizičke aktivnosti prilagđene dobi i preferenciji djeteta. Edukacijom, odnosno mjerama koje spadaju u primarnu prevenciju KVB potrebno je od najranijeg djetinjstva utjecati na obrasce ponašanja vezane uz prehranu i tjelesnu aktivnost. Ipak, kod djece koja već imaju povećani KVB rizik potrebne su intenzivnije mjere sekundarne prevencije koje imaju za cilj odgodu ili čak i sprječavanje pojave KVB komplikacija koje imaju dugotrajne doživotne posljedice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Prehrambena tehnologija