Pregled bibliografske jedinice broj: 833681
Interpretacije ratova u 1990-im: nametanje dominantnih i isključivanje alternativnih tumačenja
Interpretacije ratova u 1990-im: nametanje dominantnih i isključivanje alternativnih tumačenja // Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga / Tepšić, Goran ; Nakarada, Radmila ; Džuverović, Nemanja (ur.).
Beograd: Univerzitet u Beogradu ; Forum Ziviler Friedensdienst, 2016. str. 39-54
CROSBI ID: 833681 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interpretacije ratova u 1990-im: nametanje
dominantnih i isključivanje alternativnih
tumačenja
(Interpretations of the Wars of the 1990s: Imposing
Dominant and Excluding Alternative Interpretations)
Autori
Jović, Dejan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga
Urednik/ci
Tepšić, Goran ; Nakarada, Radmila ; Džuverović, Nemanja
Izdavač
Univerzitet u Beogradu ; Forum Ziviler Friedensdienst
Grad
Beograd
Godina
2016
Raspon stranica
39-54
ISBN
978-86-6425-010-8
Ključne riječi
Ratovi devedesetih ; državni (službeni) narativi ; manjinski identiteti ; pluralizam tumačenja
(Wars of the 1990s ; State (Official) Narratives ; Minority Identities ; Pluralist Interpretations)
Sažetak
Ratovi iz 1990-ih, kao i Drugi svjetski rat, stvorili su sjenku u kojoj se i dalje vodi politika u zemljama postjugoslavenskog prostora. Bilateralni odnosi među njima, kao i unutarnjepolitički odnosi u njima pod snažnim su utjecajem interpretacija ratova iz 1990-ih. Interpretacije ratova shvaćaju se ponegdje i kao nastavak rata drugim sredstvima. Iako su se pojavile različite interpretacije, u državama postjugoslavenskog prostora snažna je tendencija stvaranja jednog, državnog narativa. U Hrvatskoj je to mit o tzv. „Domovinskom ratu“, koji je zaštićen parlamentarnom deklaracijom, ali nacionalistička desnica traži i dodatne oblike zaštite, u formi zakona. Mit o „Domovinskom ratu“ temelji se na ideji da je Hrvatska bila žrtva i pobjednik u ratu u 1990- im. Stvaranje državnih narativa je možda neizbježno, ali se uvijek radi o postupku koji je protivan ideji pluralizma i liberalnog obrazovanja. Suprotno zaključku da mitovi doprinose ujedinjavanju nacije, oni najčešće trajno dijele naciju time što isključuju sve alternativne narative, sekuritizirajući pitanje pisanja povijesti. Državni narativ isključuje alternativne narative, a time i eliminira manjinske identitete. Po svojoj monističnosti, on je nastavak politike koja je karakterizirala socijalističko razdoblje i njegovu interpretaciju Drugog svjetskog rata. Ovaj članak poziva na promoviranje pluralističkog pristupa u interpretaciji prošlosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Povijest
Napomena
Rad je objavljen u zborniku s akademske
konferencije održane 13. i 14. studenog 2015. na
Fakultetu političkih nauka Univerziteta u
Beogradu.