Naslov
Mjerenje radio-kanala u zatvorenom prostoru
(Indoor radio-channel measurements)

Autori
Romac, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet elektrotehnike, strojarastva i brodogradnje

Mjesto
Split

Datum
20.09

Godina
2016

Stranica
40

Mentor
Blažević, Zoran

Neposredni voditelj
Škiljo, Maja

Ključne riječi
VNA; radio kanal u zatvorenom prostoru
(VNA; indoor radio-channel)

Sažetak
Zadatak završnog rada bio je izmjeriti radio kanal vektorskim mrežnim analizatorom u određenom zatvorenom prostoru te okarakterizirati kanal. Za potrebe mjerenja korišten je vektorski mrežni analizatorAnritsu MS2026C VNA Master, širokopojasne horn i discone antene i osln50-1 kalibrator. Mjerenje je izvršeno u području od 1 GHz do 3 GHz, a mjereno je 1500 točaka. Udaljenost između antena je bila 1.9 m. Prije početka samog mjerenja obavili smo kalibraciju, kako bi eliminirali utjecaj koaksijalnih kabela te uređaja korištenih pri mjerenju radio kanala. Dakle kalibracijom zapravo iz sveukupnog signala eliminiramo utjecaje odnosno njihova zračenja (signale). Mjerenja su rađena u četiri koraka, tj. rotirali smo horn antenu (0º, 90º, 180º i 270º) u odnosu na discone antenu. SWR graf je bio jednak za svaki od slučaja. Dok se kod mjerenja koeficijenta transmisije u frekvencijskom i vremenskom području moglo vidjeti kako položaj same horn antene utječe na sam radio kanal. Kod frekvencijskog područja u prvom slučaju se može vidjeti da u kanalu imamo više izraženih frekvencija, nego što je to slučaj kod ostalih slučajeva. Tako dobiveni rezultat su zapravo posljedica same prostorije odnosno kako se val propagira i reflektira u toj prostoriji. Kod vremenskog područja su zapravo su slični rezultati, dakle najkraće je signalu trebalo da dođe do prijemne antene u prvom slučaju (0º), dok kod ostalih je to vrijeme bilo nešto slabije. U svakom od slučajeva se također vidi i slabljenje tog samog signala nakon određenog vremena. Također smo na osnovu podataka izračunali i gubitke u slobodnom prostoru. Radili smo to u dva slučaja. Prvi je kada su dobitci antena jedinični te smo tu uzeli određen broj frekvencija za koje smo računali gubitke. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da gubici uvelike odnose samo o frekvenciji, jer udaljenost je konstantna. Također se može primijetit da što je veća frekvencija to su gubici manji. Dakle gubici u prostoru su obrnuto proporcionalni s frekvencijom. U drugom slučaju smo zapravo iz slika koje smo dobili prilikom mjerenja odredili koliki su gubitci, te na osnovu toga odredili koliki su zapravo dobitci antena.tedošli smo do zaključka da su dobitci antena jednaki. To je u slučaju usmjerene polarizacije, za koju smo jedino i izračunali dobitke antena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika

POVEZANOST RADA