Naslov
Plinonosnost pliocensko-pleistocenskih naslaga u Sjevernom Jadranu te geološki uvjeti koji su je stvorili
(Gas bearings of Pliocene-Pleistocene sequences in the Northern Adriatic and geological conditions that created it)

Autori
Tomaj, Kristjan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
Podatak o recenziji nije dostupan

Godina
2016

Stranica
29

Mentor
Malvić, Tomislav

Ključne riječi
Sjeverni Jadran; pliocen; pleistocen; Padska depresija; rijeka Po; biogeni plin
(Northern Adriatic; Pliocene; Pleistocene; Po Depression; Po River; biogenic gas)

Sažetak
Cilj ovoga rada je bio analizirati pliocensko- pleistocenske naslage u Sjevernom Jadranu. Sačinjen je pregled geologije i litostratigrafije Sjevernog Jadrana. Od svih depresija unutar Jadranskog bazena Padska je najveća. Današnje granice te depresije pružaju se unutar talijanskog i hrvatskog podmorja Jadrana gdje su pliocenske i pleistocenske sekvencije hemipelagičnog taloženja prekidane progradacijama delte rijeke Po, a u manjoj mjeri i rijeka Adige i Piave. Ti sedimenti sadrže važna ležišta značajnih količina prirodnog plina, te su dobro istraženi na području više talijanskih i hrvatskih plinskih polja dubokim bušotinama.U pliocenu je pješčani detritus taložen isključivo na talijanskoj obali od prodelta. U pleistocenu slojevi pijeska i silta nekoliko metara debeli su taloženi i na hrvatskoj strani Padske depresije, unutar delte i prodelte rijeke paleo-Po. Naslage pleistocena istraživačkog prostora dolaze kontinuirano na gornjopliocenskim sedimentima u jugozapadnom i zapadnom, te mjestimice u središnjem dijelu istraživačkog područja. Također su prikazana hrvatska plinska polja u Sjevernom Jadranu i njihove naftnogeološke značajke i to redom Izabela, Ivana, Ika, Annamaria, Marica i Katarina. Navedena ležišta sadrže plina dostatnog za proizvodnju u idućih 20 godina. Međutim, važno je pitanje nastanka tolikih količina plina. U opisanom području zanimljivo je što su one nastale djelovanjem bakterija, a ne termogeno, tj. radi se o plinu biogenog podrijetla. Takvi uvjeti specifični su glede čitavog Jadranskog bazena upravo za Padsku depresiju, zbog donosa velike količine terigenog materijala iz podalpske nizine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA