Naslov
RAZNOLIKOST MAKROALGI U KORALIGENSKOJ ZAJEDNICI ISTOČNOG JADRANA
(MACROALGAL DIVERSITY OF THE CORALLIGENOUS COMMUNITY OF THE EASTERN ADRIATIC)

Autori
Kučinar, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.09

Godina
2016

Stranica
54

Mentor
Kružić, Petar ; Iveša, Ljiljana

Ključne riječi
koraligen; bentoske alge; bioraznolikost; sastav vrsta; istočni Jadran
(coralligenous; benthic algae; biodiversity; species composition; eastern Adriatic Sea)

Sažetak
Koraligenska zajednica, nakon livada morske cvjetnice posidonije, predstavlja drugu najvažniju „vruću točku“ raznolikosti vrsta u Sredozemlju. Dobila je ime po inkrustrirajućim crvenim algama iz porodice Corallinaceae koje čine koraligene nakupine. Glavne makroalge koje možemo naći u tim zajednicama su Mesophyllum lichenoides te Lithophyllum stictaeforme. Do danas su podaci o algama koraligena istočnog Jadrana posebno oskudni. Prva bionomska istraživanja Helene Gamulin-Brida 1960-tih i recentnija istraživanja u ovom stoljeću ipak stvaraju potpuniju sliku koraligenske rasprostranjenosti i bioraznolikosti u istočnom Jadranu. Glavni cilj istraživanja bio je analizirati vrste i utvrditi rasprostranjenost bentoskih algi koraligenske zajednice u istočnom dijelu Jadranskoga mora na trinaest lokaliteta i dvadeset i jednoj postaji ; varijabilnost duž vertikalnog gradijenta te između istraživanih postaja kao i stanje u odnosu na potencijalni utjecaj temperaturnih promjena. U ovom istraživanju zabilježeno je 79 vrsta makroalgi s najvećom brojnosti crvenih algi. Pokazalo se da su najčešći biokonstruktori koraligena crvene alge Lithophyllum stictaeforme, L. incrustans, Mesophyllum alternans, M. lichenoides, Peyssonnelia rubra, P. squamaria i P. polymorpha. Varijabilnost u strukturi makroalgalne zajednice značajna je između postaja. Najveća sličnost na temelju vrsta algi je između postaja NP Mljet. Pliće i dublje zajednice se ne razlikuju puno po vrstama algi. Na 40 m dubine najviše su zastupljene Cladophora sp., Mesophyllum alternans, Lithophyllum incrustans, te Peyssonnelia rubra dok su na 20 m dubine prisutne iste vrste, ali umjesto alge Peyssonnelia rubra česta je P. squamaria. U ovom istraživanju unutar fotografiranih kvadrata uočena su i oštećenja koralinskih algi koje bi mogle biti posljedica globalnih klimatskih promjena. Prikupljeni podaci koristit će se za daljnja istraživanja i monitoring koraligenske biocenoze istočnog Jadrana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA