Naslov
Utjecaj četverogodišnjeg plodoreda na obnovu korisne faune člankonožaca površinskog sloja tla
(Four-year arable crop rotation impact on beneficial soil surface arthropod fauna restoration)

Autori
Lemić, Darija ; Virić Gašparić, Helena ; Petrak, Ivana ; Graša, Željka ; Bažok, Renata

Izvornik
Journal of central European agriculture (1332-9049) 17 (2016), 4; 1346-1359

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
fauna tla ; kemijska zaštita ; plodored ; šećerna repa
(chemical protection ; crop rotation ; soil fauna ; sugar beet)

Sažetak
Tehnologija proizvodnje šećerne repe zahtjevna je te uključuje čitav niz aktivnosti koje utječu na uspjeh proizvodnje. Štetočinje mogu znatno umanjiti urod, sadržaj šećera i kvalitetu korijena. Zaštita šećerne repe najčešće se provodi kemijskim mjerama čime se dugoročno negativno utječe na faunu člankonožaca površinskog sloja tla. Sastav i brojnost faune u površinskom sloju tla ukazuje na karakteristike i plodnost tla te je često pokazatelj onečišćenja tla. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi brojnost i sastav korisne faune člankonožaca površinskog sloja tla na polju uzgoja šećerne repe i poljima na kojima je šećerna repa bila uzgajana prije jednu, dvije i tri godine. Istraživanje je provedeno 2015. godine na području općine Lukač, Virovitičko – podravska županija. Fauna je prikupljana uporabom lovnih posuda i endogejskih sondi. Tijekom istraživanja prikupljene su ukupno 1.493 jedinke. Eudominantne su vrste iz razreda Insecta, porodice Carabidae, reda Collembola te pripadnici razreda Arachnida, red Aranaea. Jedinke roda Hymenoptera su recedentne. Najveći ukupni ulov faune površinskog sloja tla zabilježen je na polju uljane repice, gdje je šećerna repa bila uzgajana prije tri godine. Usjevi gustog sklopa povoljnije utječu na faunu površinskog sloja tla prvenstveno zbog manje intenzivnih kemijskih mjera suzbijanja štetnika te sposobnosti bržeg zagrijavanja površine tla. Agrotehničke mjere kao što su zaštita usjeva i plodored imaju značajan utjecaj na brojnost korisne faune člankonožaca u površinskom sloju tla. Brojnost faune površinskog sloja tla obnovila se u godinama nakon uzgoja šećerne repe, odnosno u kulturama uzgajanima u četverogodišnjem plodoredu u kojima se ne provode intenzivne agrotehničke i kemijske mjere zaštite.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Abstract Sugar beet production in Croatia is demanding and involves a range of activities that affect the successful production. Pests can significantly reduce yield, sugar content and root quality. Sugar beet protection is usually carried out by chemical measures. Chemical measures have long-term negative impact on soil surface Arthropod fauna. The composition and number of fauna species in surface soil layer indicates characteristics and fertility of the soil and is often referred as indicators of soil contamination.The aim of this research was to determine the richness and diversity of the soil surface Arthropod fauna in the sugar beet field and fields on which sugar beet was grown before one, two and three years ago. The research was conducted during 2015, in Lukač, Virovitica – Podravina County. Fauna was collected by pitfall traps (epigeic fauna) and perforated probes (endogeic fauna). The total number of collected specimens was 1.493. Eudominant were species from class Insecta, family Carabidae, order Collembola and specimens from class Arachnida and class Arachnida, order Aranaea. Species from order Hymenoptera were recedent. The highest total catch of beneficial soil surface Arthropod fauna was recorded in the oilseed rape field where the sugar beet was grown three years ago. Thin stand crops have more favorable impact on soil surface fauna due to the less intensive chemical protection measures and ability of faster warming of the soil. Agro-technical measures such as protection and crop rotation have significant impact on the number of beneficial soil surface Arthropod fauna which recovered after intensive cultivation of sugar beet, in four-year crop rotation.

POVEZANOST RADA