Naslov
Vektorima prenosive bakterijske i parazitarne zoonoze
(Vector borne bacterial and parasitic zoonoses)

Autori
Beck, Relja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova ; Klasične bakterijske i parazitske zoonoze- što nas očekuje? / Željko Cvetnić - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski veterinarski institut, 2015, 60-65

Skup
Klasične bakterijske i parazitske zoonoze- što nas očekuje?

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
vektori; zoonoze; parazitarne; bakterijske; Republika Hrvatska
(vectors; zoonotic diseases; parasites; bacteria; Croatia)

Sažetak
Vektorske bolesti privlače veliku pozornost posljednjih godina zbog sve veće učestalosti, otkrivanja novih patogena i osjetnognarušavanja zdravlja ljudi i životinja. Globalne klimatske promjene, jednostavan i brz promet ljudi i životinja, zaštita životinja i povećanje populacije domaćih životinja povoljno utječu na vektore i uzročnike bolesti koje prenose. Vektori poput krpelja, komaraca, buha, papatača i uši mogu nositi i prenijeti viruse, bakterije, rikecije, protozoe i nematode, a prenose se vektorima s divljih životinja, proizvodnih životinja i kućnih ljubimaca na ljude. Prijenos s čovjeka na čovjeka nije opisan. U Hrvatskoj je prvi put u svijetu 1957. godine opisan slučaj ljudske babezioze. Pedeset godina kasnije najvažnije bolesti ljudi koje prenose krpelji u Hrvatskoj uključuju lajmsku boreliozu, krpeljni encefalitis i mediteransku pjegavu groznicu. U posljednjih nekoliko godina u ljudi se dokazaju nove bolesti, poput humane granulocitne anaplazmoze, neoerlihioze i rikecioza. Nedavno otkrivena rikecija Rickettsia monacensis u biopsatu kože u pacijenta s eritemom migrans i krpelja Ixodes ricinus prikupljenih u Zagrebu jasno ukazuje na prisutnost “novog” patogena u Hrvatskoj. Osim prijenosa R. monacensis na ljude, Ixodes ricinus je uspješan vektor i dobro poznatih patogena poput bakterije Borrelia burgdorferi sensu lato i virusa krpeljnog encefalitisa. Osim navedenog istodobno mogu prenijeti i rikecije Anaplasma phagocytophilum i Candidatus Neoehrlichia mikurensis koje su prisutne u brojnih vrsta divljih sisavaca iz svih hrvatskih regija, kao i dvije zoonotske vrste babezija Babesia microti i B. venatorum iz divljih glodavaca odnosno divljih cervida. Osim poznatih zoonoza nove „tropske“ pasje vrste Anaplasma platys i Ehrlichia canis dokazane su u oboljelih ljudi. Dirofilaria (D.) immitis i D. repens jesu oblići koje prenose komarci. Potkožna dirofilarijoza uzrokovana s D. repens prisutna je u 10 % pasa iz svih regija Hrvatske. Godišnje se otkrije 5 do 15 slučajeva dirofilarijoze u ljudi, ali budući da se bolest ne prijavljuje, stvaran broj oboljelih nije poznat. Osim ranije navedenih uzročnika bit će prikazani i drugi zoonotski patogeni, njihova važnost te trenutačna istraživanja koja se provode u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA