Naslov
Optimizam, zdravlje i doživljavanje boli
(Optimism, health and pain perception)

Autori
Giljanović, Luči

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
23.07

Godina
2014

Stranica
59

Mentor
Kolčić, Ivana

Ključne riječi
doživljavanje boli; zdravstveno stanje; optimizam
(pain perception; health status; optimism)

Sažetak
Cilj istraživanja: Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoji li povezanost između dispozicijskog optimizma i praga boli te maksimalne tolerancije i raspona tolerancije boli. Također, pokušali smo utvrditi povezanost između optimizma i odabranih zdravstvenih pokazatelja, antropometrijskih obilježja, ponašajnih rizičnih čimbenika, socioekonomskog statusa i drugih pokazatelja životnog zadovoljstva. Materijali i metode: Ovo istraživanje je bilo presječno prema svojem ustroju i uključilo je ukupno 622 ispitanika. Prikupljanje podataka provedeno je tijekom svibnja 2013. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te u razdoblju od rujna 2013. godine do svibnja 2014. godine na otoku Korčuli, u naselju Blato. Podaci o razini optimizma, o zdravstvenim pokazateljima i životnim navikama prikupljeni su pomoću upitnika, dok su arterijski tlak, antropometrijska obilježja i parametri doživljavanja boli izmjereni korištenjem standardnih procedura mjerenja. U analizi je korišten hi-kvadrat test, Mann-Whitneyev U test i Spearmanov test rang korelacije. Rezultati: Pokazano je da postoji razlika između žena i muškaraca u doživljavanju boli, s višom prosječnom vrijednosti praga boli (P<0, 001), maksimalne tolerancije boli (P<0, 001) i raspona boli (P=0, 043) kod muškaraca. Postoji pozitivna povezanost između optimizma i maksimalne tolerancije boli (ρ=0, 107 ; P=0, 011) i raspona tolerancije boli (ρ=0, 117 ; P=0, 005), dok ta povezanost između optimizma i praga boli nije značajna (ρ=0, 013 ; P=0, 759). Postoji povezanost između optimizma i životnog zadovoljstva (ρ=0, 363 ; P<0, 001) i sreće (ρ=0, 332 ; P<0, 001), te inverzna povezanost između optimizma i tjeskobe (ρ=-0, 229 ; P<0, 001). Pronađena je i inverzna povezanost između optimizma i dobi (ρ=-0, 098 ; P=0, 018) te pozitivna povezanost sa svim pokazateljima materijalnog statusa. Isto tako, nađena je povezanost između optimizma i konzumacije crnog vina (ρ=0, 106 ; P=0, 012). Povezanost nije dokazana između optimizma i ITM-a (ρ=0, 007 ; P=0, 864), sistoličkog krvnog tlaka (ρ=-0, 071 ; P=0, 087), dijastoličkog tlaka (ρ=-0, 008 ; P=0, 842), intenziteta pušenja (ρ=-0, 097 ; P=0, 243), tjelesne aktivnosti (ρ=-0, 025 ; P=0, 551) i prehrambenih navika. Zaključci: U ispitivanoj populaciji pronalazimo da osobe koje imaju višu razinu optimizma imaju i veći raspon tolerancije boli i veću maksimalnu toleranciju boli. Također, osobe koje su optimističnije imaju i bolje pokazatelje životnog zadovoljstva i bolji socioekonomski status, dok za većinu zdravstvenih pokazatelja i životnih navika nije utvrđena povezanost s optimizmom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA