Naslov
Važnost ranog prepoznavanja i liječenja opstruktivne sleep apneje- prinos kvaliteti života
(The importance of early recognition and treatment of obstructive sleep apnea-contribution to the quality of life)

Autori
Pekić Vlasta ; Srdar Biljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Neurologia Croatica / Barac, Boško ; Butković Soldo, Silva ; Tomić, Svetlana ; Mirošević Zubonja, Tea (ur.) - Zagreb : Neurologia Croatica, 2013, 124-125

Skup
4. simpozij medicinskih sestara i fizioterapeuta neurološke rehabilitacije

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.04.2013. - 10.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kvaliteta života; apnea
(quality of life; Obstructive sleep apnea)

Sažetak
Uvod: Iako još uvijek nedovoljno prepoznata, opstruktivna sleep apneja, (OSA) relativno je česta. Oko 4-5% odrasle populacije ima apneičke krize tijekom noći, što je približno usporedivo s prevalencijom dijabetesa u općoj populaciji. Cilj je istraživanja utvrditi kvalitetu života oboljelih od OSA prije primjene CPAP-a (stalno pozitivnog tlaka u dišnim putovima) i u uz primjenu CPAP-a. Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovali bolesnici koji u svakodnevnoj terapiji koriste CPAP, od kojih je 85, 7% muških i 14, % ženskih ispitanika. Istraživanje je obuhvaćalo opća i specifična pitanja za koja su poslužila dva upitnika. Oba su procjenjivali stanje prije i tijekom uporabe aparata. Rezultati: 57, 1% ispitanika pripada starosnoj skupini 51-60g.. Najmanji BMI je 29 a najveći 38. Umirovljenih je 85, 7% ispitanika. Samo jedan ispitanik nema pridruženu bolest, dok je 71% ispitanika imalo povišeni RR prije korištenja CPAP-a. Nađene su statistički značajne razlike u kategorijama povijesti hrkanja (p=0, 001), epizoda apneja (p=0, 001), umora i pospanosti (p=0, 001) uspoređujući kategorije prije i tijekom uporabe aparata. Samoprocjena poteškoća u funkcioniranju kod ispitanika oboljelih od OSA statistički se značajno razlikuje prije uporabe aparata i tijekom uporabe aparata. Rezultati pokazuju da je nakon uporabe aparata razina poteškoća kod ispitanika statistički značajno manja u odnosu na razinu poteškoća prije uporabe aparata (p=0, 003). Najveća razlika utvrđena je kod poteškoća pri koncentraciji zbog umora i pospanosti (p=0, 001), kod poteškoća u aktivnostima u jutarnjim satima (p=0, 001), te upravljanjem motornim vozilima (p= 0, 002). Zaključak: OSA može imati ozbiljne posljedice na zdravlje. Povezana je s povećanom učestalošću hipertenzije, bolesti srca, fibrilacija atrija, moždanog udara, netolerancije glukoze i dr. Neliječena OSA može uzrokovati pospanost, umanjene kognitivne sposobnosti, gubitak produktivnosti rada, i povećan rizik od automobilskih nesreća i drugih nesreća te značajno smanjuje kvalitetu života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA