Naslov
Preobrazba oslikanih pročelja. Restauriranje starog ili kreiranje novog?
(Tranformation of the painted facades. Restaoration of the old or creating the new?)

Autori
Majer Jurišić, Krasanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Dijalozi s baštinom 2014. Slika spomenika i princip promjene.

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
pročelja; obnova; prinicipi zaštite spomenika; zidni oslik
(facade renovation; the principles of protection of monuments; wall murals)

Sažetak
Unatoč iscrpnim konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima i vrlo detaljnoj dokumentaciji temeljem koje se donosi prijedlog prezentacije kao i smjernice za obnovu, upravo pri radovima na oslikanim pročeljima često dolazi do neželjenih rezultata. Niz je recentnih primjera u Hrvatskoj koji potvrđuju da primjena stručne metodologije i pristupa ne jamči i uspješan restauratorski zahvat obnove povijesnih žbuka s oslicima. U izlaganju će biti riječi o obnovi pročelja palasa Velikog Tabora, gdje su, uz više slojeva bijelih vapnenih naliča, sačuvana i dva sloja oslika. Prvi, kasnogotički oslik s kvadrima, datiran je u vrijeme izgradnje, a drugi u doba baroknog uređenja palasa. Danas na prostoru sjeverozapadne Hrvatske imamo vrlo mali broj povijesnih građevina sa sačuvanim oslikanim pročeljima. Budući su na velikotaborskom palasu dokumentirana čak dva sloja oslika, kasnogotički i barokni, koji nam ne svjedoče samo o oblicima iscrtanih i obojenih motiva, već i o sastavu samih žbuka i boja, potrebno je ta uređenja pročelja ne razmatrati zasebno, kao umjetnička djela, jer njihova je izvedba skromna i zanatska, već u okviru malobrojne sačuvane oslikane profane arhitekture kontinentalne Hrvatske i središnje Europe i tako prepoznati njihovu ambijentalnu i povijesno-dokumentarnu vrijednost. Uz prezentaciju svih faza provedenih istraživanja pokazat će se i izrađena konzervatorsko-restauratorska dokumentacija te u konačnici postignuti rezultati obnove. Na prvi pogled vidljiva razlika između zatečenog, odnosno starog, te „restauriranog“, novog izgleda palasa, u najvećoj je mjeri primjer korištenja neadekvatnih materijala u radovima (njihovog izbora i/ili primjene). U zaključku, uz prikaz nekoliko primjera restauratorskog pristupa obnovi oslikanih pročelja, ukazat će se i na druge probleme s kojima se susrećemo te će se razmotriti eventualna, do sada predložena, rješenja. Ostaje nepobitna činjenica da se već i samim istraživanjima, a naravno i svim drugim aktivnostima koje su neizostavan dio restauriranja, nepovratno uništava dio (makar i malen) izvornog oslikanog povijesnog sloja nekog pročelja, a vrlo se često „stvara“ i sasvim novo pročelje, te s konzervatorsko-restauratorskog stajališta postaje više nego upitna opravdanost izvedene obnove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA