Pregled bibliografske jedinice broj: 832109
Fizioterapijske intervencije nakon artroskopskog zbrinjavanja ozljede labruma zgloba kuka
Fizioterapijske intervencije nakon artroskopskog zbrinjavanja ozljede labruma zgloba kuka // FIZIOTERAPIJA, ZNANOST I UMJETNOST / Jurinić, Antun (ur.).
Zagreb: Hrvatski zbor fizioterapeuta, 2014. str. 289-293 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 832109 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fizioterapijske intervencije nakon artroskopskog zbrinjavanja ozljede labruma zgloba kuka
(Physiotherapy after arthroscopy of an acetabular labral injury)
Autori
Šklempe Kokić, Iva ; Kokić, Tomislav ; Miletić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
FIZIOTERAPIJA, ZNANOST I UMJETNOST
/ Jurinić, Antun - Zagreb : Hrvatski zbor fizioterapeuta, 2014, 289-293
ISBN
978-953-6849-14-7
Skup
Kongres Hrvatskog zbora fizioterapeuta s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 16.10.2014. - 19.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
labrum ; kuk ; fizioterapija ; artroskopija
(labrum ; hip ; physiotherapy ; arthroscopy)
Sažetak
UVOD: Ozljeda labruma zgloba kuka sve je dostupnija dijagnosticiranju zbog napretka u radiološkoj i artroskopskoj dijagnostici. Prevalencija iznosi 22-66% kod simptomatskih bolesnika, a najčešći simptomi su bol u preponi, anteriornom dijelu kuka te škljocanje, preskakanje i osjećaj nestabilnosti u kuku. Labrum ima važnu biomehaničku ulogu. Postoji nekoliko etioloških čimbenika koji povećavaju mogućnost nastanka ozljede. Optimalni rezultati operacije zahtijevaju pažljivo provedenu rehabilitaciju. Svrha ovog članka je pregled najnovijih preporuka i dokaza o provođenju postoperativne fizioterapije. RAZRADA: Rehabilitacijski protokoli za sada su utemeljeni na empirijskim dokazima, bez provedenih kontroliranih randomiziranih istraživanja. Većina pronađenih protokola temelji se na osnovnim zakonitostima cijeljenja, toleranciji pacijenta i iskustvu kliničara. Dostupni protokoli slični su glede početka provođenja terapijskih vježbi, opterećivanja te podjele rehabilitacijskih faza. Preporučuje se rano započinjanje s terapijskim vježbama s naglaskom na uspostavljanju stabilnosti trupa te jakosti mišića kuka, natkoljenice i zdjelice, posebno m. gluteus medius. Svi protokoli rehabilitaciju dijele na inicijalnu, srednju, naprednu i fazu povratka u aktivnost. Napredovanje kroz faze ovisi o ispunjenju objektivnih kriterija. ZAKLJUČAK: Razvoj artroskopskih tehnika omogućuje brz oporavak što treba pratiti i razvoj fizioterapijskih protokola. Potrebno je pronaći najbolji omjer zaštite integriteta tkiva i napredovanja s rehabilitacijom. Potrebno je provesti prospektivna randomizirana kontrolirana istraživanja s objektivnim mjerama ishoda kako bi se utvrdio najbolji fizioterapijski pristup utemeljen na dokazima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veleučilište "Lavoslav Ružička" u Vukovaru
Profili:
Iva Šklempe Kokić
(autor)