Pregled bibliografske jedinice broj: 832026
Struktura i prirodno pomlađivanje borovih sastojina na području Benkovca
Struktura i prirodno pomlađivanje borovih sastojina na području Benkovca, 2016., diplomski rad, preddiplomski, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 832026 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Struktura i prirodno pomlađivanje borovih sastojina na području Benkovca
(Structure and natural regeneration of pine stands in the area of Benkovac)
Autori
Barišić, Tihomir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.09
Godina
2016
Stranica
24
Mentor
Anić, Igor
Ključne riječi
Crni bor; alepski bor; pošumljavanje; karst
(Black pine; Aleppo pine; afforestation; karst)
Sažetak
Ciljevi ovog rada su bili: 1. analizirati i usporediti strukturu šumskih kultura alepskog bora i crnog bora koje su nastale pošumljavanjem submediteranskog krša, 2. analizirati i usporediti količine i kakvoću prirodnog pomlatka koji se pojavljuje pod zastorom, 3. zaključiti o silvidinamici sastojina, mogućnosti i načinu njihova pomlađivanja. Područje istraživanja se nalazi na širem benkovačkom području, šumarija Benkovac, Gospodarska jedinica Razdolje, odjel 1b, brdo Umac nadmorske visine 386 m. Obuhvaća dijelove Benkovačkog polja istočno i jugoistočno od Benkovca na blago valovitom reljefu nadmorske visine od 105 do 395 metara. Iz rezultata istraživanja možemo zaključiti: 1. sastojina crnog bora poprima značajke prijelazne šume jer je došlo je do pojave elemenata klimatogene šumske zajednice. To potvrđuje nepostojanje ili veoma mala količina pomlatka crnog bora, podstojna etaža s vrstama klimatogene šume i prirodni pomladak koje čine vrste drveća elementi klimatogene šume, 2. silvidinamika je u sastojini alepskog bora znatno slabije izrađena, iako postoje elementi koji mogu upućivati na dugoročno prijelazni karakter šume. Ne uočava se tendecija daljneg razvoja vrsta klimatogene šume osim crnog jasena koji je još u ranoj fazi razvoja, 3. s gledišta kakvoće može se zaključiti kako su kvalitetnija stabla alepskoga bora, 4. crni bor je vrsta koja bi bila bolji odabir za pošumljavanje istraživanoga područja. Mladi naraštaj hrasta medunca pojavljuje se pod prekinutim sklopom sastojine crnog bora i stvara značajan broj prirodnog pomlatka što nije slučaj u sastojinama alepskog bora. Nadmorska visina istraživanog lokaliteta i jaki naleti vjetra su također čimbenici koji čine crni bor pogodnijom vrstom za pošumljavanje istraživanog lokaliteta 5. čišćenje i prorjeđivanje najpotrebnije su faze njege. Čišćenjem uklanjamo defektna i prekobrojna stabla borova, te ona stabla koja neposredno ugrožavaju kvalitetna borova ili eventualna medunčeva stabalca koja se spontano počinju pojavljivati u borovoj sastojini. Proredama treba pomagati kvalitetna borova stabla i stabla elemente klimatogene šume koja uraštaju u proizvodni dio sastojine, 6. svaki postupak na terenu treba obaviti uz prethodno šumskouzgojno planiranje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo