Naslov
Doživljaj nesigurnosti posla kao prediktor individualne dobrobiti u različitim okolnostima objektivne sigurnosti zaposlenja
(Subjective job insecurity predicting individual health in different objective job insecurity contexts)

Autori
Ostović, Ines ; Tomas, Jasmina ; Maslić Seršić, Darja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Program i sažeci priopćenja / Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka - Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 2015, 178-178

ISBN
978-953-175-463-7

Skup
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
nesigurnost posla; stresori u radnom kontekstu; psihofizičko zdravlje
(job insecurity; work-related stressors; psychophysical health)

Sažetak
Istraživanja u području zdravstvene psihologije rada sustavno pokazuju da stresori u radnom kontekstu nepovoljno utječu na dobrobit radnika. U tom smislu, pažnju istraživača u novije vrijeme sve više zaokuplja nesigurnost posla. Iako rezultati nedvojbeno pokazuju da se radi o stresoru, izravne empirijske usporedbe važnosti nesigurnosti posla u odnosu na druge izvore stresa u radu još uvijek su malobrojne. Također, nije jasno ni ima li doživljaj nesigurnosti posla istu ulogu u objašnjenju individualne dobrobiti u različitim okolnostima objektivne sigurnosti posla. Stoga je cilj istraživanja bio ispitati doprinos nesigurnosti posla u predviđanju zdravlja radnika u uvjetima objektivno visoke i niske sigurnosti zaposlenja, uspoređujući ga s tradicionalnim izvorima stresa u radu kao što su zahtjevi posla i odnosi s kolegama. Istraživanje je uključivalo dvije komparabilne skupine smjenskih radnika zaposlenih u dvije organizacije koje su se razlikovale u objektivnim indikatorima sigurnosti posla: industrijskoj organizaciji u procesu restrukturiranja (N = 308) i javnoj vatrogasnoj postaji (N = 187). Nesigurnost posla ispitana je Skalom nesigurnosti posla, izvori stresa u radu Upitnikom stresora u radu HSE, a psihofizičko zdravlje Upitnikom zdravlja SF-36. Rezultati su pokazali da doživljaj nesigurnosti posla doprinosi predikciji psihofizičkog zdravlja radnika povrh demografskih i radnih karakteristika te izloženosti drugim stresorima u radnoj okolini. Ovaj nalaz neovisan je o objektivnim indikatorima sigurnosti: doživljaj nesigurnosti posla značajan je prediktor zdravlja u kontekstu visoke i niske sigurnosti zaposlenja. Iako korištena metodologija ograničava uzročno-posljedične interpretacije rezultata, moguće je zaključiti da nesigurnost posla predstavlja važan stresor koji istovremeno u velikoj mjeri ovisi o individualnoj percepciji zaposlenika. Stoga psihološke intervencije mogu imati ključnu ulogu u uklanjanju i ublažavanju njegovih posljedica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA