Pregled bibliografske jedinice broj: 831510
NEDOSTATNA AKTIVNOST GLUKOZA-6-FOSFAT DEHIDROGENAZE KAO UZROK NOVOROĐENAČKE ŽUTICE
NEDOSTATNA AKTIVNOST GLUKOZA-6-FOSFAT DEHIDROGENAZE KAO UZROK NOVOROĐENAČKE ŽUTICE // Zbornik radova XXVII. sastanak pedijatar Dalmacije / Bralić, Irena (ur.).
Šibenik: Hrvatsko pedijatrijsko društvo-Ogranak Split, 2016. str. 14-14 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 831510 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
NEDOSTATNA AKTIVNOST GLUKOZA-6-FOSFAT DEHIDROGENAZE KAO UZROK NOVOROĐENAČKE ŽUTICE
(Glucose-6-phosphate Dehydrogenase Deficiency as a Cause for Neonatal Hyperbilirubinaemia)
Autori
Sabljić, Jelena ; Papazovska Cherepnalkovski, Anet ; Marušić, Eugenija ; Skelin, Ana ; Lozić, Bernarda ; Krželj, Vjekoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik radova XXVII. sastanak pedijatar Dalmacije
/ Bralić, Irena - Šibenik : Hrvatsko pedijatrijsko društvo-Ogranak Split, 2016, 14-14
Skup
XXVII. sastanak pedijatara Dalmacije
Mjesto i datum
Skradin, Hrvatska, 14.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
glukoza-6-fosfat dehidrogenaza; novorođenačka žutica
(Glucose-6-phosphate Dehydrogenase Deficiency; Neonatal Hyperbilirubinaemia)
Sažetak
Uvod: novorođenačka žutica je česta klinička manifestacija nedostatka glukoza-6-fostat dehidrogenaze (G6PD). Cilj: istražiti utjecaj nedostatka G6PD na pojavu novorođenačke žutice. Ispitanici i metode: sudionici ove retrospektivne studije su muška djeca koja su liječena u Kliničkom bolničkom centru Split u neonatalnom periodu zbog hiperbilirubinemije veće od 240 µmol/L. Nedonoščad (rođena prije 37.-og gestacijskog tjedna), novorođenčad niske porođajne mase (<2500 g) i djeca sa povećanim rizikom za žuticu su isključena iz istraživanja. Povećani rizik za žuticu uključuje sepsu, ekhimozu, kefalhematom, sindrom Down, hipotiroidizam, neadekvatnu funkciju crijeva i dijabetes majke. Korišten je fluorescentni spot test (FST) kojim se analizirao uzorak krvi ispitanika na početku te u petoj i desetoj minuti inkubacije te je klasificiran u tri skupine: jasna fluorescencija, slaba fluorescencija i bez fluorescencije. Normalni uzorci pokazuju jasnu fluorescenciju. Svi uzorci slabe fluorescencije i bez fluorescencije su kvantitavno mjereni spektrofotometrijom. Rezultati: jasna fluorescencija je prisutna u 461 (89.9%) ispitanika u petoj minuti. Preostala 52 uzorka (10.1%) su kvantitivno analizirana pomoću spektrofotometrije. Nedostatak G6PD je uočen u 38 ispitanika (7.4%). Zaključak: učestalost deficta G6PD u muške novorođenčadi sa hiperbilirubinemijom je značajno viša (p<0.01) u odnosu na učestalost deficita od 0, 75% u općoj populaciji muškaraca. Preporuča se raditi FST u novorođenčadi sa žuticom u južnoj Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
KBC Split,
Medicinski fakultet, Split