Naslov
Mogućnosti uporabe medonosnog i peludnog bilja Srime u hortikulturi i krajobraznoj arhitekturi
(Engl)

Autori
Dorbić, Boris ; Gačina, Nikolina ; Krnčević, Marija ; Krnčević, Željko ; Srpak, Melita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
XXI Naučno-stručna konferencija poljoprivrede i prehrambene industrije / - Sarajevo : Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo, 2010

Skup
XXI Naučno-stručna konferencija poljoprivrede i prehrambene industrije

Mjesto i datum
Neum, Bosna i Hercegovina, 29.09.2010. - 02.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
analiza meda; medonosno bilje; hortikultura; krajobrazna arhitektura
(Srima; analyzing of honey; honey plants; horticulture; landscape architecture)

Sažetak
Okoliš poluotoka Srime, pruža niz stručnih i znanstvenih istraživanja na biotehničkim i društvenim područjima. Samo područje Srime se nalazi na jugo- zapadnoj strani Šibensko-kninske županije i obiluje nizom prirodnih i inih vrijednosti. Prostor obuhvaća, različite tipove makije, kamenjarske i šumske vegetacije, združene konsocijacije tipičnih mediteranskih kultura (maslina (Olea europea), vinova loza (Vitis vinifera), badem (Prunus amygdallis) i sl). Stočarsku proizvodnju predvodi ovčarsto, a u novije vrijeme i pčelarska proizvodnja po ekološkim postulatima, kao tipična spona biljnih, animalnih i prehrambenih znanosti treba igrati važnu ulogu u prepoznavanju i tipizaciji navedenog prostora. Terenskim istraživanjima pašnih prilika svibnja, mjeseca u kojem pčele ulaze u pašu, različitim analiziranjem i uzorkovanjem ekološkog meda u kojem prevladavaju livadne biljke poput kadulje (Salvia officinalis) i sl, pridonose botaničko-krajobraznim te prehrambenim znanstveno-stručnim saznanjima. Pašnjačke vrste pripadaju različitim biljnim zajednicama, dok koštunićave vrste nalazimo plantažno, pojedinačno ili kao podivljale u šumskoj vegetaciji, makiji ili suhim pašnjacima kao npr rašeljka (Prunus mahaleb). S krajobraznog gledišta i uređenja ruralnih prostora, u novije vrijeme poseban osvrt se daje na izvornost i autentičnost biljnih vrsta. U radu će se prikazati i moguća tehnologija uzgoja krajobrazno-vrijednijih taksona (kao npr od zeljastih vrsta kadulja (Salvia officinalis), smilje (Helichrysum italicum), razne vrste korova kao mogućnost formiranja cvjetnih livada, od drvenastih, pucaljka (Colutea arborescens), badem (Prunus amygdallus), Maraska (Prunus cerasus var Marasca) i sl), kao i njihova primjena u eksterijeru gradskih i ruralnih sredina. Poznavanje biljnog medonosnog i peludnog materijala, pašnih prilika i intenziteta potonjih bitan je preduvjet valorizacije samog terena u suvremenom pčelarenju, kao jednom od najbitnijih čimbenika ovog područja animalnih znanosti. Analitikom meda i peludnim analizama dobivamo empirijske podatke za točno određeni biljni krajobraz i vrste u kome se nalaze. Također povijesna i etnološka pčelarska građa može doprinjeti u navedenim istraživanjima. Naposljetku turističkom valorizacijom moramo vrednovati vrijedne krajobrazne prostore, kroz različite stručne skupove i prezentacije u prirodi, čiščenjem i krčenjem zapuštenih povijesnih građevina, različitih infrastrukturnih oblika i namjena. Navedeni čimbenici će se u radu posebno obraditi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA