Pregled bibliografske jedinice broj: 831082
Vrednovanje i mjere očuvanja suhozida i bunja u maslinarskim krajobrazima Šibenika
Vrednovanje i mjere očuvanja suhozida i bunja u maslinarskim krajobrazima Šibenika // Zbornik sažetaka: 2 Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine s međunarodnim sudjelovanjem, Poreč, 22.-24.09.2010. / Marković, Davorin ; Jeremić, Jasna (ur.).
Zagreb: Državni zavod za zaštitu prirode, 2010. str. 31-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 831082 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrednovanje i mjere očuvanja suhozida i bunja u maslinarskim krajobrazima Šibenika
(Evaluation and measures of keeping drywalls and bunje in olive growing landscapes of Šibenik)
Autori
Dorbić, Boris ; Kisić, Ivica ; Krnčević, Marija ; Krnčević, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zbornik sažetaka: 2 Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine s međunarodnim sudjelovanjem, Poreč, 22.-24.09.2010.
/ Marković, Davorin ; Jeremić, Jasna - Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2010, 31-32
ISBN
978-953-7169-75-6
Skup
2. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 22.09.2010. - 24.09.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Šibenik; suhozidi; bunje; krajobraz; vrednovanje
(Šibenik; drywalls; bunje; landscape; valuation)
Sažetak
Suhozidi su kao kulturna vrijednost usko vezani za čovjeka i poljoprivredu. Rad obuhvaća i povijest krajobraza u kojem su nastali, uzimajući u obzir i arheološke lokalitete koji svjedoče upravo i o agraru ovog kraja kroz stoljeća, a uvjetovanog upravo krajobrazom. Tijekom minulih godina različiti socijalno‐ekonomski čimbenici nanose im štetu u vidu nebrige i uništenja. Njihova je vrijednost ponajprije u snazi temelja koji oni nose, a to je mukotrpan i krvav rad težaka ovog prostora. Dakle oni imaju važnu kulturološku vrijednost, a onda i onu drugu, krajobraznu. Njihovo značenje je i u promoviranju eko ili agroturizma. Terenskim istraživanjima utvrđeno je stanje pojedinih poljoprivrednih krajobraza sa suhozidima na širem šibenskom području. Stanje suhozidina bolje je u zapuštenim i starijim održavanim maslinicima u odnosu na mlade nasade maslina. Prosječno stanje pri vrednovanju suhozida na širem području Šibenika je vrlo dobro. Bunje predstavljaju tek djelić tradicijske suhozidne gradnje, ali svojom ljepotom i konstrukcijskim rješenjem zaslužuju veliku pažnju. Bunja, skromna i jednostavna, simbol je čovjekovog preživljavanja u prirodi. Bunje su, uz suhozide i gomile, izraz pučko‐ težačkog graditeljstva i kao takve su obogatile lice krša i stvorile prepoznatljivi krajolik. Općenito i najjednostavnijim rječnikom rečeno, bunje su kamene građevine većinom kružnog tlocrta nadsvođene jednostavnom kupolom i zidane suhozidnom tehnikom. Šibensko područje slovi kao područje s najvećim brojem bunja u Dalmaciji. Takvo etnološko bogastvo treba sačuvati i ekonomski valorizirati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
