Pregled bibliografske jedinice broj: 831051
PREHRANA I STAVOVI STUDENATA U NASTAJANJU KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
PREHRANA I STAVOVI STUDENATA U NASTAJANJU KARDIOVASKULARNIH BOLESTI // ZDRAVSTVENE VEDE / Filej, Bojana (ur.).
Maribor: Alma Mater Europaea, 2016. str. 217-225 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 831051 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PREHRANA I STAVOVI STUDENATA U NASTAJANJU KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
(DIET AND ATTITUDES OF STUDENTS IN THE PROGRESS OF CARDIOVASCULAR DISEASES)
Autori
Sajko, Melita ; Uršulin-Trstenjak, Natalija ; Levanić, Davor ; Veronek, Jurica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
ZDRAVSTVENE VEDE
/ Filej, Bojana - Maribor : Alma Mater Europaea, 2016, 217-225
ISBN
978-961-6966-18-4
Skup
4. mednarodna znanstvena konferenca: Za človeka gre: družba in znanost v celostni skrbi za človeka
Mjesto i datum
Maribor, Slovenija, 11.03.2016. - 12.03.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kardiovaskularne bolesti ; nepravilna prehrana
(cardiovascular diseases ; incorrect diet)
Sažetak
Kardiovaskularne bolesti su u samom vrhu vodećeg uzroka smrti današnjice, pa i u Hrvatskoj. Povećani rizik za obolijevanje je u lošoj svakodnevnoj prehrani, lošim navikama i manjku fizičke aktivnosti. Metodologija: Istraživanje je provedeno putem ankete, s ciljem da se dobiju kvantificirani rezultati studenata o prehrambenim navikama i posljedicama istih. Postavljena hipoteza je da neadekvatno konzumiraju hranu i nisu svjesni svojih prehrambenih navika i posljedica. Rezultati: Broj anketiranih studenata je 134 u dobi od 18-33. Njih 22 žive sami, 89 s roditeljima i 23 s partnerom. Svaki dan doručkuje 46%, a dnevni unos tekućine više od 2 l, kao i manje od 2 l, je kod 50% ispitanika. Podaci pokazuju konzumaciju brze hrane, crvenog mesa, soli i pekarskih proizvoda više, a ribe, voća, povrća manje od preporuke u većine ispitanika. Zadnji obrok iza 18, 00 sati je kod 53% ispitanika. Rasprava: Rezultati potvrđuju hipotezu, a razlog takove prehrane 52% vidi u tome što im je najdostupnija i njih 31% smatra da takova prehrana doprinosi njihovom zdravlju, dok su 51% ipak zabrinuti zbog posljedica koje prehrana može imati na njihovo zdravlje. Dugotrajna neuravnotežena prehrana najčešće dovodi najprije do poremećaja (povišene masnoće i šećera), koji, ukoliko se prehrambene navike i način života ne promijene, dovode do pojave raznih bolesti, pa i kardiovaskularnih bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Sjever, Koprivnica