Pregled bibliografske jedinice broj: 830346
Obrazovanjem za bolji svijet
Obrazovanjem za bolji svijet // ZNANSTVENE, KULTURNE, OBRAZOVNE I UMJETNIČKE POLITIKE – EUROPSKI REALITETI 200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera. / Željko Pavić, Ivana Žužul, Tihomir Živić, Ivana Bestvina Bukvić, Lucija Ljubić, Zlatko Kramarić, Helena Sablić Tomić, Miljenko Brekalo, Stanislav Marijanović, Antun Tucak, István Blazsetin (ur.).
Osijek: Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2016. str. 483-495 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 830346 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obrazovanjem za bolji svijet
(Through education to a better world)
Autori
Šundalić, Antun
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
ZNANSTVENE, KULTURNE, OBRAZOVNE I UMJETNIČKE POLITIKE – EUROPSKI REALITETI 200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera.
/ Željko Pavić, Ivana Žužul, Tihomir Živić, Ivana Bestvina Bukvić, Lucija Ljubić, Zlatko Kramarić, Helena Sablić Tomić, Miljenko Brekalo, Stanislav Marijanović, Antun Tucak, István Blazsetin - Osijek : Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2016, 483-495
ISBN
978-953-6931-92-7
Skup
Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Znanstvene, kulturne, obrazovne i umjetničke politike – europski realiteti (200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera)
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 18.05.2016. - 19.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
obrazovanje; ljudsko dostojanstvo; sloboda; kompetencije; radnici znanja; simbolički kapital
(education; human dignity; freedom; competencies; knowledge workers; symbolic capital)
Sažetak
Obrazovanje kao društvena potreba prisutno je u svim suvremenim društvima. Dok je nekada ono bilo privilegij malobrojnih, od vremena industrijalizacije i modernizacije postalo je široko prihvaćeno potreba među različitim slojevima građanstva. Krajem dvadesetog stoljeća ono se kao društvena potreba pretvara u cjeloživotni proces kojemu nitko ne može izmaknuti. Usustavljivanje obrazovanja u vidu škola i sveučilišta je narodima novoga vijeka potvrđivalo identitet, jačalo samosvjest i osjećaj ravnopravnosti. Posebice je važno bilo imati škole na narodnom jeziku koje će prenijeti širokom puku razumljivim jezikom narodnu povijest, književnost, pravne dokumente, pa čak i vjeru. Na tragu ilirskog preporoda za hrvatski je narod glede obrazovanja najviše učinio J.J.Strossmayer nazivan „prvi sin domovine“ i „prijateljem naroda“. Njegova je ideja prosvjećivanja naroda kao put k slobodi i danas aktualna, iako su okolnosti i značenja bitno drugačiji. Globalizirani je svijet kroz obrazovanje postavio ujednačene kriterije uspjeha pojedincima, ali i društvima. Pojedinci karijeru primarno temelje na dosegnutom stupnju obrazovanja i kompetencijama koje im je ono donijelo. Društva svoju moć potvrđuju konkurentnošću svojega gospodarstva utemeljenog u prvom redu na simboličkom kapitalu (znanju) kojega su nositelji pojedinci sve češće nazivani radnici znanja. U ovakvom svijetu obrazovanje je dobilo drugačiju ulogu od one koju je vidio Strossmayer. Otuda proizilaze pitanja kojima se autor u članku bavi: Vodi li danas obrazovanje pojedica u slobodu, jamči li narodu prosperitet? Gradi li pojedinac obrazovanjem osobno dostojanstvo ili ga ono pretvara u natjecatelja za bolju poziciju, bez socijalnih obzira, bez odgovornosti za opće dobro? Kakvo obrazovanje danas dominira: ono kojemu je svrha potvrđivanje čovjeka ili profit i konkurentnost?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
