Naslov
UTJECAJ PROGRAMA POZITIVNE PSIHOLOGIJE NA DOBROBIT (OPTIMIZAM, NADA, ŽIVOTNO ZADOVOLJSTVO) I USPJEH UČENIKA TREĆEG RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
(THE IMPACT OF THE POSITIVE PSYCHOLOGY PROGRAM TO THE WELL-BEING (OPTIMISM, HOPE, LIFE SATISFACTION) AND THE ACHIEVEMENT OF THIRD GRADE STUDENTS IN THE PRIMARY SCHOOL)

Autori
Šarančić, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.12

Godina
2015

Stranica
141

Mentor
Miljković, Dubravka

Ključne riječi
optimizam; pesimizam; depresija; nada; školski uspjeh; životno zadovoljstvo
(optimism; pessimism; depression; hope; student achievement; life satisfaction)

Sažetak
Cilj istraživanja je provjera utjecaja specifičnog edukacijskog programa na dobrobit (povećanje razine optimizma, životnog zadovoljstva i nade, te na smanjenje stupnja depresije) i uspjeh učenika trećeg razreda osnovne škole. U istraživanju je sudjelovalo 190 učenika iz tri osnovne škole u Zagrebu, odnosno deset razrednih odjela nasumično podijeljenih u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Ispitanici su testirani prije provođenja programa, neposredno nakon i šest mjeseci poslije provođenja programa sljedećim instrumentima: Učenička skala zadovoljstva životom, Skala optimizma za mlade, Skala za procjenu dječje dispozicijske nade, Skala intenziteta simptoma depresije. Primijenjeni program je usmjeren na poučavanje optimističnom atribucijskom stilu, samopoštovanju, na prepoznavanje vlastitih i tuđih emocija, na povećanje životnog zadovoljstva i prevenciju depresije. Neposredno nakon primjene programa porastao je jedino nivo nade u eksperimentalnoj grupi u odnosu na kontrolnu skupinu. U trećem mjerenju značajno su porasle razine optimizma i životnog zadovoljstva u eksperimentalnoj grupi u odnosu na kontrolnu, a razina nade lagano je porasla u eksperimentalnoj grupi i lagano pala u kontrolnoj grupi. Pesimizam i depresija su se snizili u eksperimentalnoj grupi, dok su u kontrolnoj grupi ostali na približno istoj razini kao u drugom mjerenju. Na žalost, nije bilo moguće testirati učenički školski uspjeh šest mjeseci nakon primjene programa zbog ukidanja ocjenjivanja na polugodištu. Program je imao ujednačen učinak i na djevojčice i na dječake obzirom na sve mjerene konstrukte. Rezultati drugog testiranja mogli su biti pod utjecajem umora, stresa i ispitne anksioznosti na kraju školske godine. Ključne

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA