Naslov
Liturgijski predmeti i crkvena oprema od srebra u župnoj crkvi sv. Lovre u Vrboskoj
(Silver liturgical items and ecclesiastical utensils in parish church of St. Lawrence at Vrboska)

Autori
Goja, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Vrboska i njezine znamenitosti

Urednik/ci
Tomić, Radoslav

Izdavač
Župa sv. Lovre, Vrboska, Korčula

Grad
Vrboska

Godina
2016

Raspon stranica
227-262

ISBN
978-953-59044-0-3

Ključne riječi
otok Hvar, Vrboska, srebro, liturgijski predmeti, Venecija
(the island of Hvar, Vrboska, silverware, liturgical items, Venice)

Sažetak
Umjetnine od metala sačuvane u riznici uređenoj u sakristiji i u župnoj crkvi sv. Lovre u Vrboskoj nastale u dugom razdoblju od 15. do početka 20. stoljeća u različitim umjetničkim središtima obuhvaćaju predmete korištene u liturgiji i opremi crkve: oltarne svijećnjake, viseće svijećnjake, raspela, kaleže, moćnike, paxeve, krune, kanonske tablice, ciborij, lađicu, škropionicu i pokaznicu i zorno su svjedočanstvo stoljetne brige i nastojanja mještana da svoj sakralni prostor opreme vrijednim umjetninama. Kao i u drugim istočno jadranskim prostorima pod vlašću Venecijanske Republike sačuvani predmeti u ogromnoj su većini nabavljani u mletačkim zlatarskim radionicama. Ponajviše su izrađeni od srebra, često i pozlaćenog a označeni su raznovrsnim žigovima u skladu s tadašnjom uhodanom zlatarskom praksom. Posebnu vrijednost za daljnja istraživanja mletačkog baroknog zlatarstva ne samo na teritoriju Dalmacije predstavljaju žigovi koji nisu zastupljeni u Pazzijevom katalogu venecijanskih zlatarskih žigova. To su žig koji sastavljen od spojenih slova “CP“, žig sastavljen od slova “BS“ u kvadratu i žig “F točka T“ a u svim navedenim primjerima u usporedbi s drugim srodnim žigovima vjerojatno je riječ o autorskim oznakama. Iako se radi o manjem broju predmeta na njima se uočavaju osobine i razvoj ukrasnih motiva karakterističnih za venecijansku zlatarsku produkciju 16., 17. i 18. stoljeća a usporedbom s nebrojenim istovrsnim primjercima sačuvanima u crkvama i samostanima u Dalmaciji, često izrađivanim i u istim radionicama, pokazuju podudarnosti u oblicima i dekoraciji. Tijekom 16., 17. i 18. stoljeća i u zlatarstvu kao i u drugim granama likovne umjetnosti prevladava uvoz iz Venecije te osim gotičkog podnožja jedne pokaznice, u Vrboskoj riznici nisu uočeni predmeti koji bi se mogli smatrati radom domaćih zlatara. Od venecijanske produkcije najvrijednije predmet u župnoj zbirci zasigurno je velebno raspelo sa figurama sv. Lovre i sv. Ivana Krstitelja živih kretnji i izražajnih gesta. Iako monumentalnih razmjera raspelo nije označeno žigovima. No, na temelju izrazitih stilskih odlika primjerak iz Vrboske ubraja se u skupinu umjetnički iznimno kvalitetnih te, u domaćoj i inozemnoj literaturi, pozorno analiziranih raspela zamišljenih i nastalih u venecijanskim kiparskim i zlatarskim radionicama na kraju 16. i početkom 17. stoljeća. Svim ovim raspelima zajednička je visoka umjetnička kvaliteta, vještina izrade i stilska uklopljenost u kasnomaniristička kretanja u venecijanskom slikarstvu i kiparstvu toga vremena. Slična naručiteljska praksa prisutna je i nakon propasti Venecijanske Republike i uspostavljanjem novih državnih tvorevina kada se kroz 19. stoljeće predmeti nabavljaju u radionicama u ostalim važnim umjetničkim centrima ali na nešto širem europskom području (Beč, Trst, Milano, Genova, Rim). No, u isto vrijeme, nastavljajući praksu zlatarskih radionica iz ranijih stoljeća, djeluju i domaći majstori koji kvalitetom svojih radova mogu konkurirati stranim radionicama. Stoga se dalmatinski naručitelji u mnogim prigodama obraćaju i lokalnim zlatarima čije djelovanje još uvijek nije detaljno istraženo. U skupinu majstora iz ovog poglavlja domaćeg zlatarstva mogu se ubrojiti i Hvaranin Antonio Cristofoli te splitski zlatar Josip Botta aktivan početkom 20. stoljeća a obojica su sa svojim radovima zastupljeni u župnoj crkvi sv. Lovre. Antonio Cristofoli potpisao se na poleđini paxa sa prikazom Bogorodice od Bezgrješnog Začeća a istome majstoru može se pripisati i pax sa stojećim likom sv. Lovre naslovnika mjesne crkve. Uz liturgijsko posuđe i predmete namijenjene opremi crkve venecijanskog postanka i one iz kasnijih povijesnih razdoblja posebnu cjelinu i u širim razmjerima čini raskošni komplet od šest oltarnih svijećnjaka, poprsja četvorice evanđelista i tri kanonske tablice koje je od 1912. do 1916. godine izradio splitski zlatar Josip Botta a o čemu je u župnom uredu sačuvana je opsežna i detaljna korespondencija u kojoj je sudjelovao i don Frane Bulić. Uz navedene predmete u crkvi se čuva i Bottina monumentalna pokaznica izrađena od srebra te iskucane i filigranske srebrne i zlatne žice. Radovi zlatara Josipa Botte tematskom raznolikošću, brojnošću i umjetničkom kvalitetom primjeraka izrađenih zalaganjem župnika i mještana u različitim materijalima i tehnikama na najljepši način zaokružuju cjelinu o liturgijskim predmetima i crkvenoj opremi izrađenim od plemenitih metala i sačuvanima kroz duga stoljeća u riznici i župnoj crkvi sv. Lovre u Vrboskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA