Naslov
Kvalitativni pristup u vrednovanju eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja – rezultati analize intervjua s ravnateljima i nastavnicima
(Qualitative Approach to Evaluation of Experimental Civic Education Programe – Results from Interviews with Principals and Teachers)

Autori
Elezović, Ines ; Andročec, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Konferencija „Znam, razmišljam, sudjelujem: građanski odgoj i obrazovanje“ u okviru projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama“

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 18.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
građanski odgoj i obrazovanje; eksperimentalna provedba; intervjui; ravnatelji; nastavnici
(Civic Education; experimental program; interviews; principals; teachers)

Sažetak
U eksperimentalnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja tijekom šk. god. 2012./2013. uključeno je 12 škola, šest u projektu Mreže mladih Hrvatske i šest u projektu Agencije za odgoj i obrazovanje. Ciljevi praćenja i vrednovanja eksperimentalne provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja (MZOS, 2012.) su: provjera konceptualnih, funkcionalnih i strukturalnih polazišta Kurikuluma ; identifikacija poteškoća u provedbi Kurikuluma na razini razreda i škole te u odnosu na učenika i nastavnika ; izmjena i dopuna Kurikuluma ; izrada indikatora kvalitete te utvrđivanje odgovarajuće metodologije praćenja i vrednovanja. U kvalitativnom dijelu istraživanja zabilježeno je oko 1200 transkribiranih stranica teksta intervjua provedenih s dionicima u obrazovanju – učenicima, nastavnicima i ravnateljima. Od toga, intervjui s nastavnicima osnovnih i srednjih škola (N=110 nastavnika) zauzimaju 425 stranica, a intervjui s ravnateljima (N=12 ravnatelja) oko 310 stranica teksta. Rezultati sadržajne analize odgovora pokazali su kako ravnatelji imaju podijeljena mišljenja oko najboljeg načina uvođenja i provedbe GOO-a, je li to poseban predmet ili međupredmetni pristup. Nastavnici pak izražavaju praktične probleme svoje struke: preispitivanje vlastite kompetentnosti, obaviještenost o temama, vremenska ograničenja provedbe, pitanje sredstava za rad i honorara za dodatni trud. Smatraju kako „nose najveći teret“ nastave, osjećaju se ne cijenjeno i stoga se neki teško iznova motiviraju. Uočeni su suprotstavljeni stavovi o tome treba li i na koji način postignuća učenika u GOO-u vrednovati. Zaključno, kvalitativne metode, poput intervjua ili fokus grupa, pružaju odličnu osnovu za daljnji razvoj istraživačkih pristupa, ali istovremeno i dopunjuju dobivene kvantitativne rezultate. Ovakvim analizama dobiva se uvid u stvarnost sustava, a istraživači i donosioci obrazovnih politika bivaju osviješteni o različitosti konkretnih situacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Pedagogija

Napomena
Zaključci konferencije dostupni na: http://www.mmh.hr/hr/vijesti/odrzana-konferencija-o-uvodenju-gradanskog-odgoja-i-obrazovanja

POVEZANOST RADA