Naslov
Usporedba analiza zadataka u testovima znanja prema Klasičnoj teoriji testova i Teoriji odgovora na zadatak
(Comparison of test items analysis in Classical Test Theory and Item Response Theory)

Autori
Ćurković, Natalija ; Šabić, Josip ; Elezović, Ines ; Buljan Culej, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Program i sažeci priopćenja: 19. dani Ramira i Zorana Bujasa / Ljubotina, Damir ; Kamenov, Željka ; Mikac, Una ; Urch, Dražen - Zagreb : Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009, 105-105

ISBN
978-953-175-339-5

Skup
19. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.04.2009. - 25.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
testovi znanja; psihometrijska analiza; klasična teorija; teorija odgovora na zadatak
(knowledge tests; psychometrics analysis; Classical Test Theory; Item Response Theory)

Sažetak
Pri psihometrijskoj analizi testova znanja, uobičajeno se kombiniraju dva pristupa: klasični i suvremeni. U Hrvatskoj je dosad nepravedno zanemarivana suvremena Teorija odgovora na zadatke (eng. Item Response Theory - IRT). Stoga je cilj ovoga istraživanja usporedba dvaju pristupa u psihometrijskoj analizi testova znanja u hrvatskom obrazovnom kontekstu. U istraživanju je sudjelovalo 1186 učenika koji su rješavali ispit iz Hrvatskoga jezika i 1229 učenika koji su rješavali ispit iz Matematike. Ispitni zadaci su analizirani prema Klasičnoj teoriji testova (KTT) i IRT. U kontekstu KTT, računati su indeksi težine zadataka, standardne devijacije aritmetičkih sredina zadataka, koeficijenti diskriminativnosti zadataka (nespuriozne korelacije između uratka na zadatku i ukupnog uratka na testu) i doprinosi pojedinih zadataka ukupnoj pouzdanosti testa. U kontekstu IRT-a, generirane su karakteristične krivulje zadataka i različiti indeksi pristajanja zadataka uz odabrane modele. U većini slučajeva rezultati ovih dvaju analiza bili su konzistentni. IRT se pokazao osobito korisnim u slučajevima kada su analize u kontekstu KTT davale vrlo slične pokazatelje za dva zadatka. S druge strane, KTT analize su se pokazale korisnima u objašnjavanju mogućih uzroka nepristajanja nekih zadataka uz odabrani model u kontekstu IRT-a. Zaključujemo da bi ubuduće pri analizi zadataka u testovima znanja trebalo kombinirati Klasičnu teoriju testova i suvremene pristupe analiza testova kako bi dobili potpuniju sliku o funkcioniranju zadataka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA