Pregled bibliografske jedinice broj: 829657
Dječja igra kao temelj konstrukcije znanja
Dječja igra kao temelj konstrukcije znanja // Pravo djeteta na odgoj i obrazovanje: Teorije, politike i prakse / Maleš, Dubravka ; Širanović, Ana ; Višnjić Jevtić, Adrijana (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 20-25 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 829657 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dječja igra kao temelj konstrukcije znanja
(Child's Play as a Foundation for Constructing Knowledge)
Autori
Palić, Bernarda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Pravo djeteta na odgoj i obrazovanje: Teorije, politike i prakse
/ Maleš, Dubravka ; Širanović, Ana ; Višnjić Jevtić, Adrijana - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 20-25
ISBN
978-953-175-661-7
Skup
Pravo djeteta na odgoj i obrazovanje: Teorije, politike i prakse
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 30.09.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
slobodna igra ; kurikulum ranog odgoja i obrazovanja ; implicitno učenje ; rano učenje ; uloga odgojitelja
(free play ; early childhood curriculum ; implicit learning ; early learning ; teacher's role)
Sažetak
Igra, kao spontana aktivnost djeteta kod koje je naglasak na samom procesu, više nego na postizanju određenog vanjskog cilja, pokazala se značajnom u fizičkom, osjetilnom, emotivnom, ali i kognitivnom razvoju djeteta. Dijete samoinicijativno stupa u dječju igru prepuno entuzijazma istraživati sve oko sebe, pronalazi se u različitim situacijama te samostalno kreira rješenja što dovodi do razvoja kreativnog mišljenja. Za razliku od igre isključivo usmjeravane od strane odraslih, slobodna dječja igra u poticajnoj okolini omogućuje stvaranje smisla putem interakcije s vršnjacima. Djetetu igra predstavlja zadovoljstvo, obogaćuje njegovu maštu i omogućuje mu da nesvjesno kreira nove spoznaje, što dovodi do implicitnog učenja. Slijedom tehnoloških inovacija, ubrzanih društvenih promjena i ekonomske globalizacije javlja se opadanje dječje igre i nerijetko su djeca uključena u aktivnosti čija su pravila, ali i ciljeve, postavili odrasli vodeći se određenim pedagoškim standardima i sadržajem kurikuluma, što ne dopušta puno slobode, spontanosti i kreativnosti za samo dijete. Kroz primjere prakse iz različitih zemalja vidljivo je kako učenje djeteta u ranoj dobi ne predstavlja pasivan proces, niti je poučavanje isključivo instruktivno. Na odgojiteljima je odgovornost za oblikovanje vlastitog ponašanja, radnji i jezika koji omogućuju stvaranje prijatnog, inspirativnog i zanimljivog okruženja u kojemu djeca konstruiraju vlastito znanje i grade svoj identitet.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
