Naslov
Teorija arhitekture I, Priručnik za praćenje nastave
(Theory of Architceture I, Textbook)

Autori
Šerman, Karin

Izvornik
Teorija arhitekture I, Priručnik za praćenje nastave

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2015

Ključne riječi
Teorija arhitekture I; kolegij diplomskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; modernitet; prosvjetiteljstvo; Moderni pokret
(Theory of Architecture I; graduate course; Faculty of Architecture University of Zagreb; modernity; Enlightenment; Modern Movement)

Sažetak
Kolegij Teorija arhitekture I diplomskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prezentira i istražuje konceptualne okvire i teorijske sustave koji definiraju i informiraju arhitektonski diskurs i djelovanje u razdoblju moderniteta. Istražuju se korijeni moderniteta u 18. stoljeću i razdoblju prosvjetiteljstva kao kolijevke zapadne moderne misli, ključna previranja i teorijska razmatranja na prijelomu 19. i 20. stoljeća, te uspostavljanje i kodifikacija Modernog pokreta u prvoj polovini 20. stoljeća. Spomenutim se teorijskim sustavima pristupa kroz izabrane i u kontekstualnom smislu diskutirane arhitektonske primjere i pripadajuće izvorne tekstove. Analize obuhvaćaju uvid u novu filozofsku i metodološku potku prosvjetiteljskog razdoblja kao same temelje moderniteta ; definiranje novih fokusa interesa arhitektonske teorije i nastup nove generacije teoretičara: C. Perrault i preispitivanje autoriteta vitruvijanskog naslijeđa ; M. A. Laugier, Q. de Quincy i ideje izvora i tipološkog razvoja arhitekture ; J. F. Blondel, E. L. Boullée, C. N. Ledoux – vizionarska generacija i diskusija nove uloge arhitekture u društvenom kontekstu ; J. J. Winckelmann, G. B. Piranesi i pitanja antičkog temelja suvremenog arhitektonskog razvoja ; izazovi napoleonskog vremena i primijenjene teorije J. N. L. Duranda ; koncepti nacije, idealizma te perspektive klasicizma na primjeru K. F. Schinkela. Ispituju se glavni fokusi i problematika teorija razvijenog 19. stoljeća: J. Ruskin, W. Morris – između moderniteta i romantizma ; izazovi historicizma, pitanje autentičnog stila i geneze oblika u teoriji G. Sempera. U okviru problematike visokog modernizma diskutira se njegova kompleksna pozadina i višestruke političke, socijalne i kulturalne dimenzije. Postavlja se dijagnoza novog društvenog stanja i analiza velegrada kao lokusa razvoja moderniteta: F. Tönnies, G. Simmel, M. Weber ; rasprava potencijala te uloge i poslanja umjetnosti: pitanje njenog društvenog angažmana ili autonomije – W. Benjamin, T. Adorno, G. Lukács. Promatra se formiranje i kritička kodifikacija Modernog pokreta, teorijski rad njegovih glavnih teoretičara i ideologa: N. Pevsner, S. Giedion, H. R. Hitchcock ; ciljevi i preokupacije arhitektonske produkcije: Le Corbusier, Mies van der Rohe, W. Gropius, Hannes Meyer i Neue Sachlichkeit ; formiranje i razvoj CIAM-a te inicijalne tenzije, heterogenost i razmimoilaženja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA