Pregled bibliografske jedinice broj: 829464
Terminal za LNG u Hrvatskoj – hoće li biti „treće sreće“ ? Plutajuća jedinica za skladištenje i uplinjavanje kao rješenje terminala. (II dio)
Terminal za LNG u Hrvatskoj – hoće li biti „treće sreće“ ? Plutajuća jedinica za skladištenje i uplinjavanje kao rješenje terminala. (II dio) // EGE : energetika, gospodarstvo, ekologija, etika, 24 (2016), 2; 51-54 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 829464 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Terminal za LNG u Hrvatskoj – hoće li biti „treće sreće“ ? Plutajuća jedinica za skladištenje i uplinjavanje kao rješenje terminala. (II dio)
(LNG Terminal in Croatia – is there a 'third chance'? The floating unit for storage and regasification terminal as a solution.)
Autori
Pavlović, Darko ; Jovičić, Mario
Izvornik
EGE : energetika, gospodarstvo, ekologija, etika (1330-0628) 24
(2016), 2;
51-54
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
tržište plina u Hrvatskoj; geopolitika i energetski razvoj kopneni LNG terminala na otoku Krku; FSRU – plutajući LNG; komparativna analiza; Klaipeda LNG terminal u Litvi
(Croatian gas market; geopolitics and energy developments;)
Sažetak
Autori u radu u korelaciju stavljaju poziciju ruskog plina u Europi obzirom na postojeća geopolitička i energetska zbivanja te konstatiraju da će glavnu prijetnju-konkurenciju ruskom plinu u Europi u budućnosti predstavljati plin iz Kazahstana, Azerbejdžana, Uzbekistana (zemalja Zajednice neovisnih država, odnosno bivšeg Sovjetskog Saveza) i iz Sjeverne Amerike, odnosno konkurencija američkog i australskog izvoznog terminala za LNG. Pri tome napominju da iako se predviđa da će se 55% ukupnog američkog LNG-a do 2020. godine izvoziti na europsko tržište, određena istraživanja pokazuju da će on biti skuplji od ruskog plina koji se isporučuje plinovodima, prvenstveno zbog dodanih troškova koji uključuju transport unutar SAD-a, ukapljivanje, morski transport i ponovno uplinjavanje na odredištu. Autori u članku iznose svoja razmišljanja zbog čega u ovom trenutku s obzirom na trenutačnu financijsku situaciju s javnim dugom (opći dug države na koncu trećeg tromjesečja 2015. iznosio je 286 milijardi kuna a što čini 85, 9 % BDP-a), moguće troškove, brzinu isporuke i fleksibilnost te predlažu da se razmisli i o mogućim prednostima izgradnje Floating Storage and Regasification Unit (FSRU terminala) u Hrvatskoj. U članku su analizirani, razmotreni određeni ekonomski odnosi između kopnenog terminala i terminala s plutajućom jedinicom za skladištenje i uplinjavanje (FSRU terminal). FSRU stoji 70 - 80% cijene kopnenog terminala slične veličine (okvirne cijene FSRU-a iznose 250 - 330 milijuna dolara, a kopnenog terminala sličnog kapaciteta 1, 2 milijarde dolara). Kopneni terminal zahtijeva intenzivno planiranje, odnosno ovisno o topografiji zahtijeva u prosjeku više vremena za izgradnju, u rasponu 4 - 6 godina u odnosu na vrijeme potrebno za realizaciju FSRU-a koje iznosi do 30 mjeseci Autori analiziraju Litvanski terminal za LNG u luci Klaipeda i jedno zanimljivo rješenje, tzv. litvansko pravilo od 25%, kojim su se svi veliki domaći potrošači plina obvezali iz terminala podmirivati 25% svoje ukupne godine potrošnje u razdoblju od pet godina. No, pri tome postavljaju pitanje je li ‘litvansko pravilo’ primjer dobre poslovne prakse ili možda ipak opasan presedan, te kako bi Europska komisija gledala na uvođenje takvog pravila u Hrvatskoj (u slučaju Litve ga je ocijenila prihvatljivim) i može li hrvatsko tržište plina podnijeti isto ili slično pravilo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, Strojarstvo
