Naslov
Svakodnevne žrtve mobbinga
(Everyday victims of mobbing)

Autori
Lovrić, Božica ; Kitanović, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
XXXII. SIMPOZIJ HRVATSKE UDRUGE PRIMALJA s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 08.05.2008. - 10.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mobing

Sažetak
Najteži oblika radnoga stresa, koji može ostaviti i trajnu biološku štetu, osim one profesionalne, egzistencijalne i moralne, u posljednje vrijeme obilježavamo nazivom mobbing. Stres na poslu rezultat je interakcija zaposlenika i karakteristika posla. Zlostavljanje na radnome mjestu postoji oduvijek, kao i želja pojedinaca za vlašću, potreba za ponižavanjem drugih, osjećaji ljubomore, zavisti i mržnje. Djelatnici u zdravstvu svakodnevno se susreću s onemogucivanjem primjerenoga komuniciranja i odgovarajućih društvenih kontakata, napadima na osobnu reputaciju, kvalitetu rada i naposljetku na vlastito zdravlje. Svaki radnik u svome radnom vijeku ima 25% šanse da barem jedanput bude žrtva zlostavljanja na radnome mjestu. Prema europskim statistikama zastupljenost mobbinga u zdravstvu jest 12%. Jedno od većih istraživanja o mobbingu u Hrvatskoj proveli su djelatnici tvrtke Media Metar u studenome 2002. u Zagrebu. Uzorak je obuhvatio 700 ispitanika, od kojih je 63% zaposleno u državnim tvrtkama. Rezultati su pokazali da je od 15, 4 do 53, 4% ispitanika iskusilo neki oblik zlostavljanja na radnome mjestu. U Hrvatskoj pravog, strateškog mobbinga ima u znatno manjoj mjeri nego primjerice u Italiji. Razlog je i taj što je u Hrvatskoj jednostavnije otpustiti radnika jer radno zakonodavstvo nije usuglašeno sa svim pozitivnim europskim radničkim pravima. Medicinske sestre izložene su napadima zdravstvenog osoblja, ali i bolesnika te njihove rodbine. S napretkom tehnologije mnoge se primalje svakodnevno susreću s napadima na privatnost dok obavljaju svoj posao. Rodiljina pratnja, rodbina i same rodilje najčešće imaju uza se videokamere i fotoaparate, kojima se nerijetko, osim novorođenčeta, snima i primalja. Od trenutka porođaja pa do otpusta novorođenčeta kući, primalje su neprestano suočene s tim problemom. Čak i ako primalja zamoli osobu koja snima da to ne čini, snimanje se u većini slučajeva nastavlja. Po postojećem se zakonu taj izvor svakodnevnog stresa ne može ukloniti. Mi smo ti koji bismo mogli predložiti da se odredba koja prijeći napad na privatnost tijekom obavljanja posla uvrsti u novi zakon.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA