Naslov
Pučiško imenoslovlje
(Onomastics of Pučišća)

Autori
Vidović, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Spomenica župe sv. Jeronima

Urednik/ci
Vrandečić, Josip

Izdavač
Župa sv. Jeronima Pučišća

Grad
Pučišća

Godina
2016

Raspon stranica
377-412

ISBN
978-953-59156-0-7

Ključne riječi
Pučišća, toponimija, prezimena
(Pučišća, toponymy, surnames)

Sažetak
U ovome se radu na temelju imenoslovne građe nastoje rasvijetliti manje poznati dijelovi pučiške povijesti. U prvome se dijelu rada obrađuje pučiška toponimija u kojoj se ponajvećma ogleda romansko-slavensko prožimanje. Ono je razvidno već u ojkonimu Pučišća u kojemu je sadržan dalmatizam puč 'zdenac', u njemu srodnome povijesnome toponimu Slamna kostirdica (usp. kostirna 'gustirna, zdenac') te u toponimima Gripe i Zalo griža koji sadržavaju dalmatizme kojima se označuju stjenovita područja. Mlađega su romanskoga (uglavnom mletačkoga) postanja toponimi Lantierna (svjetionik), Lumbordica (brodski top), Maciel (klaonica), Porat (luka) i Punta (rt), čije istozvučnice i i/ili bliskozvučnice rasprostranjene po čitavoj istočnoj jadranskoj obali, te Brakadela (skakaonica) i Pol granier (žitnica), toponim kojemu zasad nisam pronašao srodnika. Temeljni je hrvatski (slavenski) sloj, dakako, najzastupljeniji, no ni on nije današnjim Pučišćanima posve proziran, neovisno o tome je li riječ o odrazima zemljopisnih naziva kao što je Dunoj (usp. dunaj 'vrelo' < Dunaj 'Dunav'), Nokla (usp. naklo 'mokrina'), Ratac (usp. rat 'uzvisina') ili Velo slatina (usp. slatina 'bočato vrelo'), toponima motiviranih ljudskim djelovanjem kao što je toponim Okladi (usp. oklad 'tor') te toponima antroponimnoga postanja kao što je Latešo brdo, Nigoši dolac, Tišin dolac i Veselje. Toponimi često upućuju i na mjesta mogućih obrambenih (primjerice, Gračišće) i sakralnih zdanja (neprozirniji su toponimi Klinje glove ili Mratinje brdo koji bi mogli upućivati na crkve svetoge Klementa i Martina). Središnji se dio rada bavi podrijetlom pučiškoga stanovništva, smjerovima doseljavanja te brojnošću i jezičnim postanjem pučiških prezimena. Dva su temeljna smjera doseljavanja u Pučišća: unutarotočki i izvanootočki. Unutarotočke su migracije uglavnom uvjetovane gospodarskim razlozima (nekoć zbog stočarenja, a u XIX. i XX. stoljeću zbog klesarstva, obrta i školstva) i ženidbama. Izvanotočka su doseljavanja tijekom većega dijela povijesti bila uvjetovana ratnim zbivanjima, s tim da se prostor iz kojega se u Pučišća doseljavalo sužavao. Tijekom prvih osmanlijskih osvajanja na Brač se doseljavalo sa širega područja od Zadra do Baćine te od Rogoznice do Duvanjskoga polja, a koncem XVII. stoljeća uglavnom iz Rogoznice i Makarskoga primorja te omiškoga zaleđa i Imotske krajine. Ratna su zbivanja u Pučišća i tijekom Domovinskoga rata prouzročila priljev stanovništva. Iz gospodarskih su se razloga u Pučišća doseljavali klesari s različitih strana, isprva iz dalmatinskih gradova i otoka te s talijanske strane obale Jadranskoga mora, u XVIII. stoljeću iz Češke, a u XX. stoljeću iz svih krajeva bivše države. Činovnici, obrtnici i učitelji Pučišća su u većoj mjeri počeli nastanjivati tijekom austrijske uprave kad su se u mjesto, kao ispomoć u vinogradima i maslinicima, počeli doseljavati junoci i nadničari, mladi sluge i najmni radnici s kopna. U novije se vrijeme doseljuju ugostitelji i drugi turistički djelatnici, pa čak i turisti koje je očarao prvi susret s mjestom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA