Naslov
SWOT analiza izgradnje UPP terminala na otoku Krku u usporedbi s projektima UPP terminala u Poljskoj i Litvi
(SWOT Analysis of LNG Terminal Construction on the Island of Krk Compared to LNG Terminal Pojects in Poland and Lithuania)

Autori
Pavlović, Darko ; Golub, Miroslav ; Jerolimov, Zvonimir

Izvornik
Nafta i plin (1330-2434) 35 (2015), 141; 55-69

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
SWOT analiza ; FSRU terminal ; poligon strategije SWOT analize
(SWOT analysis ; FSRU terminal ; Polygon Strategies SWOT analysis)

Sažetak
Republika Hrvatska do sada nije pokazivala veliko zanimanje za zgradnju UPP terminala, a također nije točno definirala vrstu i kapacitet terminla koji bi bio najpovoljniji i najprihvatljiviji za RH. Mogućnost izgradnje UPP terminala ponovno je aktualizirana nakon što je ovaj projekt proglašen zajedničkim interesom EU (eng. PCI Project Common Interest).Naime, energetska infrastruktura u pojedinim dijelovima EU je, između ostaloga, dosta izolirana te je Europska komisija, identificirala potrebu za izgradnjom nove energetske infrastrukture s namjerom ostvarenja veće diversifikacije i energetske povezanosti država članica EU, čime bi se povećala sigurnost opskrbe. U listopadu 2013., Europska komisija je predstavila popis 248 energetskih infrastrukturnih projekata od zajedničkog interesa za EU a koji bi trebali biti pokrenuti između 2014. i 2020. Njihova procijenjena vrijednost je 40 milijardi eura. Autori u radu analiziraju primjere realizacije UPP terminala u Litvi (FSRU terminal) i Poljskoj (kopneni UPP terminal Swinoujscie), jer su u tim zemljama relativno brzo pristupili realizaciji energetskih strategija koje su istaknule važnost i potrebu izgradnje UPP terminala radi povećanja energetske sigurnosti. U radu je prikazan način i rezultati provedene SWOT analize koja obuhvaća ukupno 16 faktora raspoređenih prema elementima snage, slabosti, prijetnje i mogućnosti za UPP terminal u Hrvatskoj u usporedbi s Litvom i Poljskom. Izračunati su i analizirani prosječni intenziteti utjecaja za sve elemente SWOT analize, te prikazan usporedni poligon strategije SWOT analize. Također su prikazane i analizirane moguće potrebe tržišta prirodnog plina gravitirajuće regije (Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Kosova, Republike Makedonije, Republike Srbije, Rumunjske, Bugarske i Slovenije), što uvelike utječe na određivanje kapaciteta i vrste terminala, kao i njegovu isplativost tijekom vijeka trajanja postrojenja.Osiguranje jednake zastupljenosti plina na tržištu vrlo je važno za pokretanje, kao i za uspješnu realizaciju plana provedbe projekta UPP terminala u Republici Hrvatskoj. Pri tome treba voditi računa i o vremenskom određivanju projekta, kao i o tržištu nabave i potencijalnom gravitirajućem tržištu prodaje plina. Jedino uzimajući u obzir navedene elemente, projekt izgradnje UPP terminala ima u bilo kojoj svojoj fazi nedvojbeno tehničku i ekonomsku opravdanost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

Napomena
Osvrt glavnog urednika časopsa: Rad pod nazivom: "SWOT analiza izgradnje UPP terminala na otoku Krku u usporedbi s projektima UPP terminala u Poljskoj i Litvi", prvi put je prezentiran na Međunarodnom znanstveno stručnom susretu stručnjaka za plin održanom u Opatiji 2013. Kako je početkom 2015. aktualizirana tema investicija u hrvatski energetski sektor kojim bi se ostvarila veća energetska sigurnost Republike Hrvatske i regije, Europska komisija predložila je da se Hrvatskoj dodjeli 4, 9 milijuna eura za financiranje niza studija za potrebe gradnje UPP terminala na Krku, ponovno je aktualiziran projekt izgradnje terminala UPP-a na Krku. Ne ulazeći u odluku kako će se projekt realizirati, autori članka ističu činjenicu da je plutajući UPP terminal oko 50% jeftiniji od kopnenog terminala i pruža veću fleksibilnost te da su za daljnji razvoj plinskog transportnog sustava RH ključni novi dobavni projekti. Diversifikacija dobave i transportnih putova povećat će sigurnost opskrbe, a to će u konačnici dovesti do veće fleksibilnosti hrvatskog tržišta plina.

POVEZANOST RADA