Naslov
Prikaz načela bitnih za odabir terminala za uplinjavanje (UPP) u Republici Hrvatskoj temeljem usporednih elemenata UPP terminala u Poljskoj i Litvi
(Overview of principles (criteria) for selection on LNG terminal in Croatia on the basis of comparisons with LNG terminalas in Lithuania and Poland)

Autori
Pavlović, Darko ; Golub, Miroslav ; Jerolimov, Zvonimir

Izvornik
Plin : stručni časopis za plinsko gospodarstvo i energetiku (1333-1132) 14 (2014), 1; 38-52

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
UPP terminal; FSRU terminal; SWOT analiza; gravitirajuća regija
(LNG terminal; FSRU terminal; SWOT analysis; gravitating regional;)

Sažetak
Više od 40 godina prošlo je otkad se prvi put u svijetu na komercijalan način počeo izvoziti UPP. Godišnji porast trgovine UPP-om veći je od porasta bilo kojega drugog energenta, prije svega zbog malog utjecaja UPP-a na onečišćenje okoliša te zbog mogućnosti lakšeg transporta plina u odnosu na ostale energente. Upravo zbog toga UPP sve više postaje bitan faktor opskrbe, odnosno postaje bitan čimbenik povećanja sigurnosti opskrbe plinom. Tijekom 2012. ponovo je aktualizirana tema investicija u energetski sektor Republike Hrvatske, pa je tako ponovo u središte zanimanja javnosti i struke došla često spominjana mogućnost izgradnje UPP terminala. No, istodobno su se u medijima pojavile i polemike treba li uopće Republika Hrvatska takav terminal s obzirom na ekonomsku i gospodarsku situaciju i izgradnju Južnog toka. Republika Hrvatska do sada osim deklarativnog interesa i nije pokazivala preveliko zanimanje za UPP terminal, a i pri samome spomenu terminala nikad nisu točno definirani vrsta i kapacitet terminala koji bi bio najpovoljniji i najprihvatljiviji za Republiku Hrvatsku. Ne ulazeći u odluku kako će se projekt realiziratj i koja će vrsta UPP terminala biti odabrana, u ovom smo radu analizirali primjere realizacije UPP terminala u Litvi (FSRU terminal) i Poljskoj (kopneni UPP terminal Swinoujscie), jer su u tim zemljama relativno brzo pristupili realizaciji energetskih strategija koje su istaknule važnost i potrebu izgradnje UPP terminala radi povećanja energetske sigurnosti. Naime, poznato je da se projekt izgradnje UPP terminala u Republici Hrvatskoj temelji na konceptu migracije, odnosno moguća je njegova postupna realizacija u tri faze. Tako bi se u prvoj fazi koristio kapacitet za uplinjavanje i skladištenje UPP-a na specijalnome plutajućem plovilu (engl. Liquefied Natural Gas Regasification Vessel – LNG RV). U drugoj bi fazi jedno UPP plovilo bilo stalno privezano uz gat terminala i primalo UPP iz drugih UPP tankera. Ovo UPP plovilo imalo bi funkciju plutajućeg skladišta za UPP (engl. Floating Storage Unit – FSU), dok bi se uplinjavanje obavljalo u postrojenju izgrađenom na kopnu. U trećoj fazi projekta izgradili bi se UPP terminal na kopnu, pripadajući spremnici, postrojenje za uplinjavanje i sva druga potrebna oprema. U prvom dijelu ovog rada daje se kratak osvrt na stanje u UPP industriji za 2011. Zatim je provedena SWOT analiza koja obuhvaća ukupno 16 faktora raspoređenih prema elementima snage, slabosti, prijetnje i mogućnosti za UPP terminal u Hrvatskoj u usporedbi s Litvom i Poljskom. U radu su isto tako prikazane i analizirane moguće potrebe tržišta prirodnog plina gravitirajuće regije (Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Kosova, Republike Makedonije, Republike Srbije, Rumunjske, Bugarske i Slovenije), što nedvojbeno uvelike utječe na određivanje kapaciteta i vrste terminala, kao i njegovu isplativost tijekom vijeka trajanja postrojenja. Republika Hrvatska kao 28. članica Europske unije mora implementirati Uredbu broj 994/2010. Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za sigurnost opskrbe plinom, odnosno N-1 standard infrastrukture, a upravo bi moguća izgradnja UPP terminala pridonijela većoj sigurnosti opskrbe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA