Pregled bibliografske jedinice broj: 828945
Racionalizacija rasvjete na objektima hrvatskih autocesta
Racionalizacija rasvjete na objektima hrvatskih autocesta, 2014. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 828945 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Racionalizacija rasvjete na objektima hrvatskih autocesta
(Rationalization Croatian Motorway Lighting)
Autori
Balaž, Zdenko
Izvornik
Projektiranje i razvoj, ExSys -HAC Br. 700-007-7, Zagreb
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
2014
Ključne riječi
racionalizacija; rasvjeta; autocesta; adaptivna; svjetlosno onečišćenje; utjecaj; umjetno svjetlo; sigurnost; promet; energetska učinkovitost; zaštita; okoliš; međunarodna komisija za osvjetljenje –CIE; …
(rationalization; lighting; highways; adaptive; light pollution; impact; artificial light; security; transport; energy efficiency; security; the environment; CIE-Commission Internationale de l'Eclairage; …)
Sažetak
Izgradnja objekata autoceste jednako je zahtjevna kao i izgradnja same autoceste. Sigurnost prometa osnovni je cilj koji se postavlja pred projektante, jer će se prema njihovim projektima pristupiti gradnji. No budućim korisnicima - vozačima i putnicima moraju se pružiti i različite vrste usluga kada se oni na pratećim objektima autoceste zaustavljaju. U obadva slučaja rasvjeta je jedan od najvažnijih preduvjeta sigurnosti prometa. Osnovna svrha cestovne rasvjete ja da osigura vidljivost sudionika u prometu čime se postiže veća sigurnost. Mjerila kvalitete cestovne rasvjete su: • razina luminancije površine kolnika, • srednja i uzdužna jednolikost luminancije površine kolnika, • razina rasvijetljenosti okolice ceste, • ograničenje bliještanja, • vizualno (optičko) vođenje te • utjecaj na okoliš. Prateći uslužni objekti (PUO), uz trasu autoceste korisnicima - vozačima i putnicima pružaju različite vrste usluga (odmorište, pitka voda, benzinske postaje, trgovine, restorani, moteli…). Prateće uslužne objekte prema vrsti sadržaja/usluga koje nude korisnicima dijelimo na 4 tipa, A, B, C i D. PUO tip D je namijenjen za kraća zadržavanja te odmor vozača i putnika. PUO tip C također je namijenjen za kraće zadržavanje, a za razliku od tipa D ima još i benzinsku postaju s trgovinom i caffe-barom. PUO tip B namijenjen je za duže zadržavanje (2-3 sata), te u svom sadržaju ima i restoran. Kod ovog je tipa moguće primijeniti sistem obostrane organizacije prometnih površina s benzinskim postajama povezanim pješačkim pothodnikom te ugostiteljskim objektom samo na jednoj strani. PUO tip A, ima sadržaje za kompletnu uslugu vozača, putnika i vozila, što znači da sadrži i hotel / posebni standard motel. Posebna karakteristika ovog tipa je mogućnost noćenja. Raspored pratećih uslužnih objekata na novim pravcima primarno proizlazi iz potreba opsluživanja AC, verificira se kroz postupak procjene utjecaja na okoliš (Rješenjem o prihvatljivosti zahvata) te se konačno utvrđuje kroz postupak izdavanja lokacijske dozvole. Na osnovi dosadašnjih iskustava pri projektiranju i korištenju pratećih uslužnih objekata definiran je raspored i to za : TIP A - svakih 180 km, TIP B - svakih 90 km, TIP C - svakih 45 km, TIP D - svakih 15 km.. Izbor mikrolokacija ovisi prvenstveno o mogućnosti uklapanja u prostor. Pri tome svakako prednost treba dati izrazito atraktivnim lokacijama (krajobrazno okruženje, vizure…), lokacijama u područjima gradova (mogućnost opskrbne cestovne veze s mrežom lokalnih cesta) te mogućnosti opskrbe energentima i priključak na raspoloživu infrastrukturu. Predmet provedene analize je primjer racionalizacije potrošnje električne energije za rasvjetu na A i D - tipu pratećih objekata a/c. Rješenje uštede potrošnje električne energije s obzirom na izvedeno stanje uključuje: • ostaviti postojeći raster stupova • smanjiti broj lampi, (postojeće lampe i rasvjetna tijela zamijeniti s lampama boljih tehničkih karakteristika i rasvjetnim tijelima manje snage) • korigirati klasu rasvjete prema principima „Modeliranja adaptivne rasvjete“ Važna je činjenica nužnost usvajanja legislative koja bi bila koristan pokretač razvoja, energetske učinkovitosti, racionalizacije i zaštite okoliša, a kako se u posljednje vrijeme u svijetu aktualizira tema svjetlosnog onečišćenja, negativnog utjecaja umjetnog svjetla na životinjski i biljni svijet, (o čemu svjedoče europske stručne i legislativne podloge EN i CIE), potrebno je poduzeti određene mjere i za suzbijanje utjecaja umjetnog svjetla na okoliš.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika, Tehnologija prometa i transport