Naslov
Kršćanstvo na postmoderni način. Slabo i post-metafizičko kršćanstvo Giannija Vattima
(Christianity in a post-modern way. Weak and post-metaphysical Christianity of Gianni Vattimo)

Autori
Strujić, Jure

Izvornik
Crkva u svijetu : CUS (0352-4000) 49 (2014), 4; 439-458

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Gianni Vattimo ; postmoderna ; nihilizam ; “slaba misao”
(Gianni Vattimo ; postmodernism ; nihilism ; “weak thought”)

Sažetak
Suvremeno doba iznjedrilo je postmodernu filozofsku misao koja je postala podlogom novom pristupu religioznosti. Postmoderna, nastojeći relativizirati sve dotad neupitne vrednote te spoznajne i moralne principe, ozbiljno je dotaknula i religiozno područje te ustrajno potiče stvaranje novih oblika religioznosti, utemeljenih na proizvoljnosti stavova i subjektivnoj procjeni vrednota. U ovom radu nastojimo, analizom misli G. Vattima, ukazati na pokušaje kreiranja nove religioznosti, koja se, unatoč odbacivanju temeljnih kršćanskih teoloških postavki, ipak želi zvati kršćanskom. Odbacivanje čvrstih filozofskih, kognitivnih, moralnih pa i vjerskih principa, a to su načela postmoderne misli, ogleda se i u Vattimovoj teoriji o “slaboj misli” (il pensiero debole). Odatle izrasta ideja “slabog kršćanstva” koje upravo u “slabosti” pronalazi argumente svojeg opstanka. “Nereligiozno kršćanstvo”, kako ga predlaže i zastupa G. Vattimo, trebalo bi, oslobođeno dogmi i autoriteta, biti privlačno suvremenom čovjeku. U filozofskim stavovima Vattimo se nadahnjuje Nietzscheovim nihilizmom, Heideggerovom mišlju o “kraju metafizike” te Girardovom antropologijom utemeljenoj na analizi nasilja. Vattimovo poimanje kršćanstva zapravo slijedi francuskog mislioca J. F. Lyotarda, koji u postmodernoj smrti “velikih priča” vidi početak novoga vremena kojim će dominirati “male priče”. Vattimo smatra da i europski ateizam spada u “velike priče”, te da nastupa doba nove religioznosti. Njegova nova interpretacija kršćanstva, oslobođenog od autoriteta, dogmi i agresivnog navještaja, a utemeljenog na prihvaćanju “slabog” Boga koji je “oplijenio” samoga sebe, trebala bi utemeljiti novu europsku religioznost. Vattimov stav “polu-vjernika” intrigantan je, zanimljiv i na razini površnog pristupa religioznosti privlačan, pa stoga zaslužuje ozbiljniju analizu i suvisle teološke odgovore.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Teologija

POVEZANOST RADA